Vidi kôd stranice Beč

{{redirect|Wien}}
{{dz}}
{{Naselje
| ime= Beč
| ime_genitiv = Beča
| izvorno_ime = Wien<br/>Wean
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama = Collage_von_Wien.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike = Znamenitosti Beča

| slika_zastava =Flag_of_Vienna_(state).svg
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat = Vienna seal 1926.svg
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb = Wien 3 Wappen.svg
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi = 48
| širina-minute = 12
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 16
| dužina-minute = 22
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{Z+X|AUT}}
| lokacija1_ime = [[Austrijske savezne države|Savezna država]]
| lokacija1_info = Beč
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime =
| utemeljenje_datum =
| utemeljenje1_ime =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač =
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe = [[Michael Ludwig]]
| stranka_vođe = [[SPÖ]]
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 414,90 km²
| površina_kopna = 395,51 km²
| površina_vode = 19,39 km²
| postotak_vode =
| površina_uža =
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina =190 m
| visina_izvor =
| visina_max = 542 m<br>''([[Hermannskogel]])''
| visina_min = 151 m<br>''([[Lobau]])''

| stanovništvo_godina = 2017.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = {{porast}} 1.867.582</small><ref name="Eurostat">[http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=met_pjanaggr3&lang=de ''Stanovništvo 1. siječnja 2017.'']. eurostat.ec, pristupljeno 10. lipnja 2017.</ref>
|-
| stanovništvo_gustoća = 4.094.5/km²
| stanovništvo_uže = 1.996.885
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 2.717.459
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = [[CET]]
| utc_pomak = +1
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 1010–1423, 1600,<br>1601, 1810, 1901
| pozivni_broj = 01 <small>+43 01</small>
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| prazno_ime = Registarska oznaka
| prazno_info = W
| prazno1_ime =
| prazno1_info =
| prazno2_ime =
| prazno2_info =
| prazno3_ime =
| prazno3_info =
| prazno4_ime =
| prazno4_info =
| prazno5_ime =
| prazno5_info =
| prazno6_ime =
| prazno6_info =

| web_stranica = [http://www.wien.gv.at www.wien.gv.at]

| slika_karta = Wien_in_Austria.svg
| veličina_karte =
| opis_karte = Položaj Beča u Austriji
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država =

| bilješke =

}}

'''Beč''' (''Savezni glavni grad Beč'', [[njemački jezik|standardni njemački]]: ''Bundeshauptstadt Wien'', [[bečki njemački]]: ''Bundeshauptstod Wean'', [[mađarski jezik|mađarski]]: ''Bécs'', [[slovački jezik|slovački]]: ''Viedeň'', [[Slovenski jezik|slovenski:]] ''Dunaj''), [[glavni grad]] [[Austrija|Austrije]], i jedna od devet [[Austrijske savezne države|austrijskih saveznih država]]. Administrativno je podijeljen na [[Kotari Beča|23 kotara]] ([[Njemački jezik|njem.]] ''Bezirk'').

S više od 1.800.000 stanovnika<ref>{{cite web |url=http://www.statistik.at/web_de/statistiken/bevoelkerung/bevoelkerungsstruktur/bevoelkerung_nach_staatsangehoerigkeit_geburtsland/023444.html |title=STATISTIK AUSTRIA - Bevölkerung nach Staatsangehörigkeit und Geburtsland |publisher=www.statistik.at/ |language=njemački}}</ref> ''(2.400.000 milijuna na širem području grada<ref>[http://www.vcoe.at/start.asp?ID = 4176&b = 92 VCÖ.at: VCÖ fordert Nahverkehrsoffensive gegen Verkehrskollaps in den Städten]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - Kapitel: VCÖ: Ballungsraum Wien wächst am stärksten ''Abgerufen am 5. August 2009''</ref>)'' je 10. najveći grad [[Europska unija|Europske unije]], daleko najveći grad Austrije i njezino [[Austrija#Politika|političko]], [[Gospodarstvo Austrije|gospodarsko]] i kulturno središte.

Grad leži na [[Dunav]]u u najistočnijem dijelu [[Austrija|Austrije]] nedaleko od granice s [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]] i [[Češka|Češkom]], na raskršću putnih pravaca sjever-jug, povezujući [[Baltik]] s [[Jadran]]om, i zapad-istok, povezujući [[Zapadna Europa|zapadnu]] i [[Srednja Europa|srednju Europu]] s [[Jugoistočna Europa|jugoistočnom Europom]] i dalje [[Azija|Azijom]]. Povijest Beča počinje prije više od 4 [[Tisućljeće|tisućljeća]] čime se područje grada svrstava među najstarije ljudske naseobine na svijetu. Beč je tako jedna od najstarijih metropola u ''srcu'' Europe, carski grad i mjesto ukrštanja raznih kultura i utjecaja, grad koji je stoljećima imao vodeću ulogu u kreiranju političke scene Europe i ovog dijela svijeta. Bio je sjedište imperatora [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], glavni grad [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] te [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske monarhije]] kada je i dostigao svoj vrhunac krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] i s oko 2.000.000 stanovnika predstavljao četvrti grad po veličini na svijetu ''(nakon [[London]]a, [[Pariz]]a i [[New York]]a)'', kulturno središte, riječnu luku, industrijski i trgovački centar povezan s [[Češka|češkim]], [[Mađarska|mađarskim]] i [[Južni Slaveni|južnoslavenskim]] zemljama.

Sjedište je nekoliko međunarodnih organizacija: [[OPEC|OPEC-a]] (Organizacije zemalja izvoznica nafte), [[IAEA|IAEA-e]] (Međunarodne agencije za atomsku energiju) i [[UNIDO|UNIDO-a]] (Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda). Simbol Beča jest [[katedrala sv. Stjepana u Beču|katedrala sv. Stjepana]], sjedište bečkoga [[nadbiskup]]a, a zaštitnik grada jest [[Sveti Leopold|sveti Leopold]]. 

Grad je, između ostalog, i jedno od najomiljenijih europskih odredišta turista iz čitavog svijeta ali i imigranata koji čine, posebno posljednjih godina, veliki dio u broju gradskog stanovništva. Grad godišnje posjete milijuna turista najviše zahvaljujući mnogobrojnim kulturno-povijesnim spomenicima i raznovrsnoj kulturnoj ponudi. Beč nosi i nadimak ''Glazbeni glavni grad'' je su u njemu živjeli kompozitori kao što je [[Wolfgang Amadeus Mozart]] ili [[Ludwig van Beethoven]].

Na osnovu studije konzultantske firme za ljudske resurse "Mercer" o kvalitetu života u svjetskim metropolama, Beč je [[2015.]] godine proglašen najboljim gradom za život na [[svijet]]u.<ref>[http://www.imercer.com/content/quality-of-living.aspx Quality of Living City Rankings]</ref>

== Povijest ==
[[Datoteka:Rathaus Vienna June 2006 165.jpg|mini|lijevo|Gradska vijećnica]]
Beč su osnovali [[Kelti]] oko godine [[500. pr. Kr.]] Godine [[15. pr. Kr.]] postaje pogranični grad (''Vindobona'') u sustavu obrane [[Rimsko Carstvo|Rimskoga Carstva]] od [[Germani|germanskih plemena]] na sjeveru. U 13. st. gradu je zaprijetilo [[Mongolsko Carstvo]] koje se prostiralo preko većega dijela današnje [[Rusija|Rusije]] i [[Kina|Kine]]. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli iz [[Europa|Europe]]. 

U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije [[Babenbergovci|Babenberg]], a kasnije [[1440.]] i [[Habsburg]]ovaca te posljedično tomu glavni grad [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetoga Rimskoga Carstva]] i, kasnije, [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]].  Od [[1527.]] do [[1918.]] Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio [[Hrvatska|Hrvatske]] pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti [[Hrvati|hrvatskoga naroda]]. Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao [[Collegium Croaticum Viennense|hrvatski kolegij]], koji je prvotno djelovao u [[Graz]]u. U 16. i 17. st. u blizini grada dvaput je poražena [[Osmansko Carstvo|Osmanska]] vojska ([[Opsada Beča 1529.]] i [[Opsada Beča 1683.|1683.]]). Godine [[1679.]] grad je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva.

Godine [[1815.]] u njem je održan [[Bečki kongres]] na kojem je ustanovljen politički poredak nakon [[Napoleon]]ova poraza, a koji se održao s manjim izmjenama sve do [[prvi svjetski rat|Prvoga svjetskoga rata]].

[[Bečko sveučilište]] osnovano je [[1365.]] Na njem su se školovali mnogi studenti iz Hrvatske, a i prvo hrvatsko moderno sveučilište, [[Sveučilište u Zagrebu]] osnovano je prema bečkomu uzoru [[1874.]] U Beču je dio svoje karijere kao profesor [[slavistika|slavistike]] proveo hrvatski jezikoslovac [[Vatroslav Jagić]].

Nakon [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Austro-Ugarske]] [[1918.]], Beč postaje glavni grad [[Prva Austrijska Republika|Prve Austrijske Republike]].<ref>[http://istrapedia.hr/hrv/3188/saint-germainski-ugovor/istra-a-z/ Saint-germainski ugovor], istrapedia.hr</ref> Iako je bio jako važan tržišni centar, njegovo se značenje smanjuje.<ref>Good, David. ''The Economic Rise of the Habsburg Empire''</ref> Godine [[1938.]] [[Austrija|Austriju]] je [[Anschluss]]om pripojila [[Njemačka]] te je grad izgubio status glavnoga grada. Dana [[2. travnja]] [[1945.]] [[Crvena armija]] pokrenula je ofenzivu te oslobodila grad od opsade. Tijekom rata uništeno je tisuće javnih i privatnih zgrada. Nakon završetka rata [[Austrija]] je odvojena od [[Njemačka|Njemačke]] te je gradu vraćen status glavnoga grada. U doba [[hladni rat|hladnoga rata]] Beč je kao prijestolnica neutralne Austrije bio jedno od središta međunarodne špijunske aktivnosti.

== Zemljopis ==
Beč se nalazi u sjeveroistočnoj Austriji na najistočnijem proširenju [[Alpe|Alpa]]. U doba prvih naselja grad se nalazio na južnoj strani [[Dunav]]a, a danas se proteže na obje strane rijeke. Nalazi se na nadmorskoj visini od 151 m do 524 m.

Gotovo polovina Beča je pod zelenim površinama, od čega 28,4% teritorije grada zauzimaju parkovi i vrtovi, 16,6% bečke šume, dok se veliki dio ovih površina koristi i za poljoprivredne svrhe. Beč je tako i jedna od 4 [[austrijske savezne države|savezne države]] gdje se uzgaja [[vino]]va loza, na 1,7% teritorije.

=== Položaj ===
Povoljan zemljopisni položaj imao je presudan utjecaj na razvoj grada Beča, kao jednog od najvažnijih i najvećih gradova [[Srednja Europa|srednje Europe]]. Povijesni Beč nalazio se južno od Dunava, da bi se do danas proširio i na drugu, sjevernu obalu rijeke.

Beč je oduvijek predstavljao raskrižje puteva između zapada i istoka, pravcem [[Dunav]]a između [[Srednja Europa|srednje]] i [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]], i na ruti najstarije europske trase između juga i sjevera, na [[Jantarski put|jantarskom putu]]. Ovakav položaj grada pogodovao je prvenstveno razvoju trgovine i putne infrastrukture, a potom i ne manje značajnim kulturnim utjecajima i priljeva stanovništva iz raznih regija [[Europa|Europe]] koji su dali veliki doprinos i ostavili jak pečat na razvoj čitave [[Bečka kotlina|Bečke kotline]].

Nakon pada [[Željezna zavjesa|željezne zavjese]] [[1989.]] godine, počinju vidno jačati ekonomske i prometne veze sa susjednim sjevernim i istočnim zemljama. S tim je blizina Beča zemljama bivšeg [[Varšavski ugovor|istočnog bloka]] ponovo dobila na značaju. Tako je [[Bratislava]], glavni grad [[Slovačka|Slovačke]] udaljen 60 km od Beča, te je to jedinstven primjer u Europi da se dva glavna grada nalaze na tako maloj udaljenosti jedan od drugog (izuzimajući slučaj [[Vatikan]]a i [[Rim]]a). Nakon što je [[Austrija]] potpisala [[schengenski sporazum]] [[21. prosinca]] [[2007.]] godine, istočne granice Austrije se prvi put nakon studenoga [[1918.]] godine mogu ponovo prelaziti bez graničnih kontrola.

=== Klima ===
Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] grad se nalazi na prijelazu iz [[Oceanska klima|oceanske]] u [[Umjerena kontinentalna klima|umjerenu kontinentalnu klimu]]. Ima topla ljeta s prosječnim temperaturama od 22 do 26 °C te relativno hladne zime s prosječnim temperaturama oko 0 °C.

Prosječna godišnja temperatura u središnjim dijelovima grada iznosi 11,4&nbsp;°C, dok je u predgrađima i na obodu nešto niža i iznosi 10,2&nbsp;°C. Količina padavina uglavnom varira tijekom godine i najviša je tijekom [[Lipanj|lipnja]] i [[Srpanj|srpnja]].

==Znamenitosti==
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno središte Beča
|slika = Wien Parlament um 1900.jpg
|godina = [[2001.]] <small>(25. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1033
|država = {{Z|AUT}} 
|karta = 
|karta-oznaka = Beč
|oznaka-položaj = 
|koordinate = 
|karta-opis = 
}}

===Stari grad===
Povijesno središte Beča (''Innere Stadt'') upisano je na [[UNESCO|UNESCO-ov]] [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje [[barok]]ne dvorce s [[park]]ovima, građevine bečkoga [[neoklasicizam|neoklasicizma]] (''Gründerzeit''), ali i [[urbanizam|urbanistički]] kompleks ''[[Ringstraße]]'' iz 19. st., u kojem se izmjenjuju građevine, [[spomenik|spomenici]] i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju [[klasična glazba|klasične glazbe]]. Tu se nalaze znamenite građevine:
* [[Katedrala sv. Stjepana u Beču]] (''Stephansdom'')
* [[Romanička arhitektura|Romanička]] crkva sv. Ruperta (''[[Ruprechtskirsche]]'')
* Dvorac [[Schönbrunn]] sa Zoološkim vrtom Schönbrunn
* [[Crkva sv. Karla u (Beč)|Crkva sv. Karla]] u stilu [[rokoko]]a
* Kraljevska palača [[Hofburg]] 
* [[Gradska vijećnica (Beč)|Gradska vijećnica]] (''Rathaus'')
* Kraljevsko kazalište (''[[Burgtheater]]'')
* [[Austrijski Parlament]]
* Muzej povijesti umjetnosti (''Kunsthistorisches Museum'') i Prirodoslovni muzej (''Naturhistorisches Museum'') 
* Bečka Poštanska štedionica (''Postsparkasse'')
* Dvorac [[Belvedere]] 
* [[Bečka državna opera]] (''Wiener Staatsoper'')
* [[Muzej Albertina u Beču]]
* [[Zgrada bečke secesije]] (''Wiener Secession'')
* ''[[Hundertwasserhaus]]''
* [[Gasometer]]
* [[historicizam|Neogotička]] Zavjetna crkva (''Votivkirche'')
* Središnje groblje s grobovima brojnih poznatih osoba

<gallery>
 H0043453-P.JPG|[[Hofburg]]
 Albertina01.jpg|[[Muzej Albertina u Beču]]
 Maria-Theresien-Platz in Wien.jpg|Muzej povijesti umjetnosti
 Wien - Schloss Schönbrunn.JPG|[[Schönbrunn]] s panoramom grada
 Wien_Belvedere.jpg|Dvorac [[Belvedere]]
 Wien - Votivkirche (b).JPG|Zavjetna crkva
 Vienna Parlament 2005.jpg|[[Austrijski parlament]]
 Wien - Burgtheater.JPG|''[[Burgtheater]]''
</gallery>

Zbog izgradnje hotela ''Vienna Ice-Skating Club'' koji svojom visinom znatno škodi univerzalnoj vrijednosti lokaliteta<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/news/1684/ |title=Historic Centre of Vienna inscribed on List of World Heritage in Danger |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=9. srpnja 2017.}}</ref>2017. godine je povijesno središte Beča upisano na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine]].

===Ostale znamenitosti===
* Muzej Liechtenstein posjeduje djela velikih umjetnika kao što su: [[Rembrandt]], [[Rubens]] i [[Van Dyck]]
* Etnološki muzej (''Museum für Völkerkunde'') posjeduje [[Montezuma II.|Montezuminu]] perjanicu
* Likovna akademija
* Zabavni parkovi ''[[Prater]]'' i ''Wiener Riesenrad''

<gallery>
Slika:Karlskirche Wien.jpg|[[Crkva sv. Karla u Beču]]
Slika:Wien Kärntnerstraße nachts.jpg|''Ulica [[Kärntner Straße]]''
Slika:Wien Palais Liechtenstein.jpg|Muzej Liechtenstein
Slika:Prater vom Riesenrad.jpg|''[[Wurstelprater]]''
</gallery>

==Turizam==
[[Datoteka:Wien - Stephansdom (1).JPG|mini|upright|lijevo|[[Katedrala sv. Stjepana u Beču]]]]
[[Datoteka:Wien - Universität (2).JPG|mini|[[Bečko sveučilište]]]]
[[Datoteka:Secession Vienna June 2006 017.jpg|mini|[[Zgrada bečke secesije]]]]
Beč je u svjetskim razmjerima odavno postao i omiljeno turističko odredište, ponajviše zahvaljujući mnogobrojnim raskošnim kulturno-povijesnim spomenicima iz doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]], raznolikoj kulturnoj ponudi i naslovu glazbene prijestolnice u kojoj su između ostalih živjeli i stvarali poznati glazbenici kao što su [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]] ili [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]. U gradskom središtu (''Innenstadt'') nalazi se veličanstvena [[Bečka katedrala|katedrala sv. Stjepana]] te brojni spomenici uvršteni na listu [[Spomenici svjetske baštine|svjetske kulturne baštine]]. U neposrednoj su blizini i [[Bečka državna opera]] (''Wiener Staatsoper''), ulica [[Kärntner Straße]] - najfrekventnija pješačka zona Austrije, poznati hoteli, kavane i slastičarnice, kao i znameniti [[Ring (Beč)|Ring]], odnosno ulica Ringstraße, koja kao prsten okružuje središte grada. Od [[1980.]] godine u Beču se razvila živahna i raznovrsna noćna scena s ugostiteljskim četvrtima, umjetničkim galerijama, noćnim klubovima, [[jazz]] barovima i priredbama svake vrste. 

Veliki broj posjetitelja u Beč dolazi u mjesecu prosincu kada se u gradu održavaju i brojni božićni sajmovi na otvorenom (''Weihnachtsmarkt''), od kojih je najpoznatiji ''Christkindlmarkt'', koji se pred Gradskom vijećnicom održava od [[1975.]] godine. Većina bečkih znamenitosti može se posjetiti tijekom cijele godine kao npr. dvorci [[Schönbrunn]], [[Hofburg (Beč)|Hofburg]] i [[Belvedere (Beč)|Belvedere]] ili poznati muzejski kompleks [[MuseumsQuartier]]. 

Najveći broj gostiju ili oko 60%  posjećuje Beč ipak tijekom ljetne sezone. Najveći broj turističkih noćenja ostvaruju gosti iz Njemačke, a slijede ih domaći gosti iz ostalih osam austrijskih saveznih pokrajina. Veliki broj posjetitelja dolazi i iz Italije, SAD-a, Španjolske, Velike Britanije, Japana, Švicarske, Francuske, Nizozemske i Rusije. Posljednjih godina posebno su porasla noćenja gostiju iz istočnoeuropskih te arapskih i azijskih zemalja. Godine 2005. Beč je ostvario oko 8,8 milijuna noćenja (s okolicom oko 9,5 mil.), dok se u 2006. očekuje oko 9,2 mil. noćenja.

==Gradovi prijatelji==
Beč je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* {{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]] ([[Mađarska]]), od [[1990.]]
* {{Z|RUS}} [[Moskva]] ([[Rusija]]), od [[1991.]]
* {{Z|HRV}} [[Zagreb]] ([[Hrvatska]]), od [[1994.]]
* {{Z|POLJ}} [[Varšava]] ([[Poljska]]), od [[2001.]]
* {{Z|SRB}} [[Beograd]] ([[Srbija]]), od [[2003.]]
||
* {{Z|IZR}} [[Tel Aviv]] ([[Izrael]]), od [[2005.]]
* {{Z|TUR}} [[Istanbul]] ([[Turska]]), od [[2007.]]
* {{Z|IRN}} [[Tabriz]] ([[Iran]]), od [[2009.]]
* {{Z|SLK}} [[Bratislava]] ([[Slovačka]])
* {{Z|ČEŠ}} [[Brno]] ([[Češka]])
||
* {{Z|UKR}} [[Kijev]] ([[Ukrajina]])
* {{Z|SLO}} [[Ljubljana]] ([[Slovenija]])
* {{Z|RUS}} [[Moskva]] ([[Rusija]])
* {{Z|TUN}} [[Tunis]] ([[Tunis]])
|}

{{Panoramska slika|Wien Am Himmel pan z00.jpg|2000px|Panorama grada sa ''Am Himmela'' 2005.}}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.wien.gv.at/ www.wien.gv.at]
* [http://www.your-friend.info/vienna/map.html Your Friend in Vienna]
* [http://www.wienkultur.info/ www.wienkultur.info]

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Vienna
|commonscathr   = Beč
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|wikitravel     = 
}}

{{Austrijske savezne države}}
{{Kotari Beča}}
{{Dunav}}
{{Svjetska baština u Austriji}}

[[Kategorija:Glavni gradovi u Europi]]
[[Kategorija:Gradovi u Austriji]]
[[Kategorija:Austrijske savezne zemlje]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]]
[[Kategorija:Beč| ]]
[[Kategorija:Statutarni gradovi Austrije]]