Bijela (distrikt Brčko)
| Bijela | |
|---|---|
| Regija BiH | Bosanska Posavina |
| Entitet | Distrikt Brčko |
| Općina/Grad | distrikt Brčko |
| Koordinate | 44°47′N 18°34′E / 44.79°N 18.56°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (1991.) | 2539 |
| Pozivni broj | 049 |
 | |
  Bijela Bijela na zemljovidu BiH | |
Bijela je naseljeno mjesto u sastavu distrikta Brčko, BiH. Nalazi se na jugozapadu Brčkog i leži na obroncima planine Majevice. Graniči sa selima Cerik na sjeveru, Skakava Gornja na istoku, Rašljani na jugu, i Gornji Hrgovi na zapadu. Nedaleko od sela nalazi se rječica Bjeli potok.
Nalazi se oko rijeke Tinje, nedaleko od Brčkog. Podijeljeno je na tri dijela koje se danas smatra samostalnim selima. U Bijeli Hrišćanskoj su pravoslavci, u Bijeli Latinskoj su katolici, a Bijela Varoš ili Kalajdžije je treći dio. To je bila cincarska Bijela, koju su osnovali doseljeni Cincari.
Dolinom Tinje je prolazio živi trgovački put u osmansko doba. U stara vremena nije bila tržištem, nego su od nje trgovinsko središte, čaršiju napravili od Bitole pridošli Cincari. Cincari su se u ovom kraju bavili trgovinom i obrtom. Mjesto naseljavanja izabrali su nakon što su neke njihove skupine otišle u Zovik, Porebrice i Tramošnicu. Nakon austro-ugarskog zaposjedanja BiH, napravljena je cestovna mreža. Drumovi kroz Bosansku Posavinu ostavili su Bijelu po strani zbog čega je postupno pročala kao trgovačko mjesto i u potpunosti izgubila značaj trgovačkog mjesta. Nisu propali brzo poput onih u Zoviku-Kalajdžijama i Porebricama-Kalajdžijama, jer je u Bijeloj još bilo obitelji cincarskih korijena koji su živjeli varoškim načinom života. Bilo je i nekoliko trgovačkih radnji, no nisu ih više vodili cincarski potomci, jer su vremenom Srbi sa sela došli u grad i bavili se djelatnostima kojima su se tradicijski bavili Cincari.[1]
Za vrijeme socijalističke BiH naselje Bijela Srpska pripojeno je Bijeloj.[2]
Mjesto je oživjelo izgradnjom željezničke pruge Brčko – Banovići koja je prošla kroz Bijelu.[1]
| Bijela | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 1729 (68,09 %) | 1982 (70,78 %) | 2026 (70,76 %) | |||
| Srbi | 730 (28,75 %) | 726 (25,92 %) | 802 (28,01 %) | |||
| Muslimani | 5 (0,19 %) | 10 (0,35 %) | 9 (0,31 %) | |||
| Jugoslaveni | 34 (1,33 %) | 3 (0,10 %) | 16 (0,55 %) | |||
| ostali i nepoznato | 41 (1,61 %) | 79 (2,82 %) | 10 (0,34 %) | |||
| ukupno | 2539 | 2800 | 2863 | |||
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- 1 2 (srp.) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. veljače 2021. (Wayback Machine) Cincarsko groblje u Bijeloj - Kalajdžijama, grobljanska cjelina - odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom, 7. studenoga 2011. (pristupljeno 18. veljače 2020.)
- ↑ Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990.
