Bijela (distrikt Brčko)
| Bijela | |
|---|---|
  Bijela | |
| Regija BiH | Bosanska Posavina |
| Entitet | Distrikt Brčko |
| Zemljopisne koordinate | 44°47′N 18°34′E / 44.79°N 18.56°E |
| Stanovništvo (1991.) | |
| - ukupno | 2.539 |
| Pozivni broj | 049 |
Bijela je naseljeno mjesto u sastavu distrikta Brčko, BiH.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Nalazi se oko rijeke Tinje, nedaleko od Brčkog. Podijeljeno je na tri dijela koje se danas smatra samostalnim selima. U Bijeli Hrišćanskoj su pravoslavci, u Bijeli Latinskoj su katolici, a Bijela Varoš ili Kalajdžije je treći dio. To je bila cincarska Bijela, koju su osnovali doseljeni Cincari.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Dolinom Tinje je prolazio živi trgovački put u osmansko doba. U stara vremena nije bila tržištem, nego su od nje trgovinsko središte, čaršiju napravili od Bitole pridošli Cincari. Cincari su se u ovom kraju bavili trgovinom i obrtom. Mjesto naseljavanja izabrali su nakon što su neke njihove skupine otišle u Zovik, Porebrice i Tramošnicu. Nakon austro-ugarskog zaposjedanja BiH, napravljena je cestovna mreža. Drumovi kroz Bosansku Posavinu ostavili su Bijelu po strani zbog čega je postupno pročala kao trgovačko mjesto i u potpunosti izgubila značaj trgovačkog mjesta. Nisu propali brzo poput onih u Zoviku-Kalajdžijama i Porebricama-Kalajdžijama, jer je u Bijeloj još bilo obitelji cincarskih korijena koji su živjeli varoškim načinom života. Bilo je i nekoliko trgovačkih radnji, no nisu ih više vodili cincarski potomci, jer su vremenom Srbi sa sela došli u grad i bavili se djelatnostima kojima su se tradicijski bavili Cincari.[1]
Za vrijeme socijalističke BiH naselje Bijela Srpska pripojeno je Bijeloj.[2]
Mjesto je oživjelo izgradnjom željezničke pruge Brčko — Banovići koja je prošla kroz Bijelu.[1]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
| Bijela | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 1.729 (68,09%) | 1.982 (70,78%) | 2.026 (70,76%) | |||
| Srbi | 730 (28,75%) | 726 (25,92%) | 802 (28,01%) | |||
| Muslimani | 5 (0,19%) | 10 (0,35%) | 9 (0,31%) | |||
| Jugoslaveni | 34 (1,33%) | 3 (0,10%) | 16 (0,55%) | |||
| ostali i nepoznato | 41 (1,61%) | 79 (2,82%) | 10 (0,34%) | |||
| ukupno | 2.539 | 2.800 | 2.863 | |||
Šport[uredi | uredi kôd]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
- ↑ a b (srp.) Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Cincarsko groblje u Bijeloj - Kalajdžijama, grobljanska cjelina - odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom, 7. studenoga 2011. (pristupljeno 18. veljače 2020.)
- ↑ [htp://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G2002/Pdf/G20026003.pdf Promjene u sastavu i nazivima naselja za razdoblje 1948. - 1990.]
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
