Bijeli metal

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bijeli metal se često koristi za blazinice kliznih ležaja.
Stezna blazinica.

Bijeli metal ili bijela kovina je slitina na osnovi kositra, olova ili drugih metala niskog tališta, koja u dodiru s drugim materijalima pruža malen otpor klizanju, pa se upotrebljava u zdjelicama strojnih ležajeva kako bi se smanjilo trenje i poboljšalo podmazivanje. Razlikuju se kositreni bijeli metal, s oko 80% kositra, i olovni bijeli metal, s oko 75% olova. Obje slitine sadrže i 10 do 15% antimona i nešto bakra. Postoje i nadomjestci na osnovi drugih metala. Tvrda je vrsta bijelog metala olovna bronca, slitina bakra koja ima do 30% olova i nešto kositra. [1]

Materijali za blazinice ležaja[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Klizni ležaj

Kod materijala za blazinice ležaja bitno je da se klizne površine mogu precizno obraditi i tako postići dobra antifrikciona svojstva. Poseban problem pri obradi predstavljaju dijelovi koji otpadaju, jer se pri obradi utiskuju u površinu, te je oštećuju. S ovog gledišta, za blazinice ležaja primjerenije je upotrijebiti legure za gnječenje, a ne legure za lijevanje, koje se inače lakše obrađuju.

Za blazinice ležaja najviše se koriste neželjezni metali (kositar, cink, olovo, bakar, aluminij) i njihove legure zbog dobrih kliznih svojstava pri nedovoljnom podmazivanju. Obzirom da su njihova svojstva čvrstoće ovisna o temperaturi, upotrebljavaju se samo u određenom temperaturnom području:

  • legure olova i kositra: do 80 °C,
  • legure cinka: do 100 °C,
  • legure aluminija: do 150 °C,
  • legure bakra (bronce) za lijevanje: do 250 °C,
  • legure kositra za gnječenje: do 300 °C. [2]
Dopušteni površinski tlakovi u kliznim ležajima [3]
Materijal ležaja (blazinice) Najveća brzina klizanja v (m/s) Dopušten površinski tlak pdop (N/mm2)
Bijeli metal 10 od 0,5 do 3
Kositrena bronca 8 od 2 do 3
Sinterirana (staljena) bronca ili željezo 4 od 2 do 2,5
Sivi lijev 5 od 0,8 do 1
Magnezijske slitine 6 od 0,3 do 0,4
Polimerni materijali 2 od od 0,5 do 3


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. bijeli metal, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  2. [2] (Arhivirano 31 Siječanj 2012) "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
  3. Anđelka Ređep: Finomehanika, udžbenik za srednje strukovne škole, "Školska knjiga", Zagreb, 2009.