Bokaž

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Prostorna pojava u prirodi, koja bi se na hrvatskom jeziku najlakše opisala kao živičnjak, niz živice ili živa ograda. Pojam se spominje u knjizi "Povijest okoliša Europe", te označava važnu prostornu pojavu koja je obilježila izgled krajolika, posebno poljoprivrednog zemljišta, prije velikih zahvata tipa meliorizacija, deforestacija, intenzivna poljoprivreda. Pojavom bokaža u prostoru bave se različite discipline; jedna od njih je i ekohistorija.

Iako ga stručnjak može prepoznati i tijekom šetnje kroz prostor, najlakše se uočava iz ptičje perspektive odnosno letom u sportskom zrakoplovu. To je samostalni ili umreženi niz živice građen od istovjetnih ili različitih biljnih vrsti, uglavnom drvenastih.

Fenomen bokaža posebno izaziva pažnju u gusto naseljenim regijama kao što je Međimurje, jer dokazuje da je čovjek ipak zadržao određenu vezu sa svojim prirodnim okolišem, kako praktično, tako i u duhovnom smislu.

Bokaž je važna prostorna i ekološka karika koja koristi živim stvorenjima bilo kao njihov dom u ekosustavu, bilo kao migratorni koridor, kako za ptice tako i za ostale vrste.

Bokaž odražava sliku zdrave odnosno stabilne biotičke zajednice, što direktno doprinosi stabilnosti cijelog ekosustava. O tome je značajno pisao i Aldo Leopold već u prvoj polovici 20. stoljeća.