Bosanski ćilim

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Motiv sa sarajevske Baščaršije sa bosanskim ćilimom u pozadini

Bosanski ćilim je posebna vrsta ćilima, većinom orijentalnog izgleda koji predstavlja važnu kulturnu vrijednost Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih naroda u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je jedina europska zemlja koja ima svoj, bosanski ćilim, kao osoben vid primijenjene, narodne, tradicijske likovnosti.[1]

Izgled[uredi VE | uredi]

Najobičniji bosanski ćilimi crvene su pozadine i posjeduju raznovrsne ornamente po sebi. A na krajevima kocke u obliku žaba na raznim pozadinama. Prisutna je i plava podloga za bosanske ćilime.

Bosanske ćilime krasi ljepota, bogata likovna ornamentika, kolorit. Bosanski ćilim spaja i utjecaje dalekog Orijenta i autohtonih balkanskih elemenata.[2]

Najpoznatiji je tzv. begovski ćilim koji se izrađuje tijekom nekoliko mjeseci. Iznesen prema suncu kroz njega nije smjela proći niti jedna zraka, što bi dokazivalo gustoću tkanja, kvalitetu.[2]

Za izradu ćilima rabi se vuna domaće ovce, i za bojanje uglavnom biljni sastojci. Od ukrasa uglavnom se rabi prava, cik-cak linija, trokut, romb, također i stilizirani motivi iz flore i faune.

Uloga u kulturi[uredi VE | uredi]

Bosanski ćilim ima važnu ulogu u bošnjačkoj i bosanskoj kulturi. Prije su žene same pravile ove ćilime i često su davani kao pokloni, a skoro uvijek pokrivali podove starih kuća.

U ilidžanskom naselju Vlakovo, otvorena je tkaonica bosanskih ćilima u želji da se sačuva i njeguje ćilim kao bosanskohercegovački brend.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]