Brijest
Ovo je glavno značenje pojma Brijest. Za druga značenja pogledajte Brijest (razdvojba).| Brijest | |
|---|---|
 Ulmus minor subsp minor | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Ulmaceae |
| Rod: | Ulmus L. |
| Baze podataka | |
Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta.[1] Lišće mu je jednostavno, ima kratke peteljke, dvostruko je napiljeno, na bazi izrazito asimetrično. Cvate prije listanja. Cvjetovi su dvospolni, crvenkasti, anemofilni, čine klupčaste (paštitaste) cvatove. Perigon je trajan, s 4-8 lapova na rubu. Broj prašnika jednak je broju lapova peri gona. Plodnica je plosnata, nadrasla, s 2 njuške. Plod je jednosjemena, plosnata, ovalna ili okrugla peruška, a dozrijeva koncem svibnja; sjeme klije odmah nakon dozrijetka. Kora je debla uzdužno raspucana. Ovome rodu pripada oko 18 vrsta brijestova, koji žive u umjerenom pojasu sjeverne polutke. Kod nas rastu:
- Poljski brijest, Ulmus minor, do 40 m visoko drvo nizina i brežuljaka. Grančice su mu sitne. Lišće do 10 cm dugačko. Pupovi su sitni i tamno smeđi. Na granama i mladim stabalcima često su jača plutasta rebra. Cvjetovi i plodovi stoje u gustim kiticama, a stapka im je kratka. U cvijetu se nalazi po 5 prašnika crvenkaste boje. Njuške su bijele. Plod na rubu krilca je gol. Sjemenka se nalazi u gornjoj polovici ploda, koji je do 2,5 cm dug. Postoji mnogo odlika i forma. Obični brijest raste u srednjoj i južnoj Europi, te u sredozemnom dijelu Afrike i u umjerenom pojasu Azije. Kod nas je važan član nizinskih šuma, gdje raste s hrastom lužnjakom i bijelim jasenom. Ima ga i po brežuljcima i nižem gorju, a čest je i u primorju.
- podvrsta Ulmus minor subsp. canescens (Melville) Browicz & Ziel.; možda je zasebna vrsta U. canescens, primorski brijest
- Gorski brijest, glatki brijest Ulmus glabra, do 40 m visoko drvo ravnog debla i široke krošnje, raste obično u području bukve. Grančice su mu odebele i dlakave. Pupovi su tamni, rđasto-dlakavi i tupi. Lišće je obrnuto jajoliko, 8-16 cm dugo, veoma hrapavo, na bujnijim mladicama s 3 vrha. Cvjetovi su u ovećim kiticama, kojima su peteljke duže nego kod nizinskog brijesta. Prašnici su ljubičasti. Njuške su crvene, plodnica i sjemenka goli, Plod je do 2,5 cm dug, obrnuto jajolik. Sjemenka se nalazi u sredini ploda. Raste u srednjoj i južnoj Europi, a prema sjeveru dopire znatno dalje od nizinskog brijesta. Rasprostranjen je i u Aziji. U Alpama ga ima do 1400 m visine.
- Vez, vezika, treperavi brijest Ulmus laevis, do 30 m visoko drvo široko zaobljene krošnje, sivo-smeđe kore i žilava lika, koje je odlično za vezanje. Grančice su do druge godine dlakave, dosta tanke. Lišće je najšire u sredini, ozdo dlakavo. Postrane žilice gornjeg dijela plojke nikad se ne razgranjuju. Cvjetovi i plodovi stoje na dugačkoj stapci. Oni čine ovelike kitice i vise. Pupovi su oštri, goli, svijetlo smeđi, s tamnim rubovima ljusaka. Plod na rubu krilca je dlakav. Sjeme se nalazi u sredini ploda. Raste u sjevernoj i srednjoj Europi, te zapadnoj Aziji. Najrasprostranjeniji je sjeverno od Alpa. Raste pretežno u nizinama.
- Turkestanski brijest ili sibirski brijest, Ulmus pumila, sin. Ulmus pinnato-ramosa
- Engleski brijest, Ulmus procera, možda sinonim za U. minor.
Riječ brijest dolazi od staroslavenskog berstъ, što znači sjajan.[2]
- Ulmus alata Michx.
- Ulmus americana L.
- Ulmus × androssowii Litw.
- Ulmus bergmanniana C.K. Schneid.
- Ulmus boissieri Grudz.
- Ulmus brandisiana C.K.Schneid.
- Ulmus canescens Melville
- Ulmus castaneifolia Hemsl.
- Ulmus changii W.C. Cheng
- Ulmus chenmoui W.C. Cheng
- Ulmus chumlia Melville & Heybroek
- Ulmus crassifolia Nutt.
- Ulmus davidiana Planch.
- Ulmus elongata L.K. Fu & C.S. Ding
- Ulmus gaussenii W.C. Cheng
- Ulmus glabra Huds.
- Ulmus glaucescens Franch.
- Ulmus harbinensis S.Q. Nie & K.Q. Huang
- Ulmus × hollandica Mill.
- Ulmus × intermedia Elowsky
- Ulmus ismaelis Todzia & Panero
- Ulmus kunmingensis W.C.Cheng
- Ulmus laciniata (Trautv.) Mayr
- Ulmus laevis Pall.
- Ulmus lamellosa C. Wang & S.L. Chang
- Ulmus lanceifolia Roxb. ex Wall.; vijetnamski brijest
- Ulmus lesueurii Standl.
- Ulmus macrocarpa Hance
- Ulmus × mesocarpa M.Kim & S.Lee
- Ulmus mexicana (Liebm.) Planch.
- Ulmus microcarpa L.K. Fu
- Ulmus minor Mill.
- Ulmus parvifolia Jacq.
- Ulmus prunifolia W.C. Cheng & L.K. Fu
- Ulmus pseudopropinqua Wang & Li
- Ulmus pumila L.
- Ulmus rubra Muhl.
- Ulmus serotina Sarg.
- Ulmus szechuanica W.P. Fang
- Ulmus thomasii Sarg.
- Ulmus uyematsui Hayata
- Ulmus villosa Brandis ex Gamble
- Ulmus wallichiana Planch.
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Ulmus |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Ulmus |
Ovaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.