Brijest

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Brijest. Za druga značenja, pogledajte Brijest (razdvojba).
Brijest
Ulmus minor subsp minor
Ulmus minor subsp minor
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Red: Rosales
Porodica: Ulmaceae
Rod: Ulmus
L.
Područje života
Listovi i sjemenke brijesta

Brijest (lat. Ulmus) rod bjelogoričnog listopadnog drveta iz porodice brijestovka koji obuhvaća 40 vrsta[1]. Lišće mu je jednostavno, ima kratke peteljke, dvostruko je napiljeno, na bazi izrazito asimetrično. Cvate prije li­stanja. Cvjetovi su dvospolni, crvenkasti, anemofilni, čine klupčaste (paštitaste) cvatove. Perigon je trajan, s 4-8 lapova na rubu. Broj prašnika jednak je broju lapova peri­ gona. Plodnica je plosnata, nadrasla, s 2 njuške. Plod je jednosjemena, plosnata, ovalna ili okrugla peruška, a dozrijeva koncem svibnja; sjeme klije odmah nakon dozrijetka. Kora je debla uzdužno raspucana. Ovome rodu pripada oko 18 vrsta brijestova, koji žive u umjerenom pojasu sjeverne polutke. Kod nas rastu:

  • Poljski brijest, Ulmus minor, do 40 m visoko drvo nizina i brežuljaka. Grančice su mu sitne. Lišće do 10 cm dugačko. Pupovi su sitni i tamno smeđi. Na gra­nama i mladim stabalcima često su jača plutasta rebra. Cvjetovi i plodovi stoje u gustim kiticama, a stapka im je kratka. U cvijetu se nalazi po 5 prašnika crvenkaste boje. Njuške su bijele. Plod na rubu krilca je gol. Sjemenka se nalazi u gornjoj polovici ploda, koji je do 2,5 cm dug. Postoji mnogo odlika i forma. Obični brijest raste u sre­dnjoj i južnoj Europi, te u sredozemnom dijelu Afrike i u umjerenom pojasu Azije. Kod nas je važan član nizin­skih šuma, gdje raste s hrastom lužnjakom i bijelim jase­nom. Ima ga i po brežuljcima i nižem gorju, a čest je i u primorju.
  • Gorski brijest, Ulmus glabra, do 40 m visoko drvo ravnog debla i široke krošnje, raste obično u po­dručju bukve. Grančice su mu odebele i dlakave. Pupovi su tamni, rđasto-dlakavi i tupi. Lišće je obrnuto jajoliko, 8-16 cm dugo, veoma hrapavo, na bujnijim mladicama s 3 vrha. Cvjetovi su u ovećim kiticama, kojima su peteljke duže nego kod nizinskog brijesta. Prašnici su ljubičasti. Njuške su crvene, plodnica i sjemenka goli, Plod je do 2,5 cm dug, obrnuto jajolik. Sjemenka se nalazi u sredini ploda. Raste u srednjoj i južnoj Evropi, a prema sjeveru dopire znatno dalje od nizinskog brijesta. Rasprostranjen je i u Aziji. U Alpama ga ima do 1400 m visine.
  • Vez, vezika, Ulmus laevis, do 30 m vi­soko drvo široko zaobljene krošnje, sivo-smeđe kore i ži­lava lika, koje je odlično za vezanje. Grančice su do druge godine dlakave, dosta tanke. Lišće je najšire u sredini, ozdo dlakavo. Postrane žilice gornjeg dijela plojke nikad se ne razgranjuju. Cvjetovi i plodovi stoje na dugačkoj stapci. Oni čine ovelike kitice i vise. Pupovi su oštri, goli, svijetlo smeđi, s tamnim rubovima ljusaka. Plod na rubu krilca je dlakav. Sjeme se nalazi u sredini ploda. Raste u sjevernoj i srednjoj Europi, te zapadnoj Aziji. Najraspro­stranjeniji je sjeverno od Alpa. Raste pretežno u nizi­nama.

Etimologija[uredi VE | uredi]

Riječ brijest dolazi od staroslavenskog berstъ, što znači sjajan.[2]

Vrste[uredi VE | uredi]

  1. Ulmus alata Michx.
  2. Ulmus americana L.
  3. Ulmus androssowii Litw.
  4. Ulmus bergmanniana C.K. Schneid.
  5. Ulmus boissieri Grudz.
  6. Ulmus castaneifolia Hemsl.
  7. Ulmus changii W.C. Cheng
  8. Ulmus chenmoui W.C. Cheng
  9. Ulmus crassifolia Nutt.
  10. Ulmus davidiana Planch.
  11. Ulmus elongata L.K. Fu & C.S. Ding
  12. Ulmus erythrocarpa W.C.Cheng ex Yi F.Duan & X.R.Wang
  13. Ulmus gaussenii W.C. Cheng
  14. Ulmus glabra Huds.
  15. Ulmus glaucescens Franch.
  16. Ulmus harbinensis S.Q. Nie & K.Q. Huang
  17. Ulmus × hollandica Mill.
  18. Ulmus intermedia Elowsky
  19. Ulmus ismaelis Todzia & Panero
  20. Ulmus kunmingensis W.C.Cheng
  21. Ulmus laciniata (Trautv.) Mayr
  22. Ulmus laevis Pall.
  23. Ulmus lamellosa C. Wang & S.L. Chang
  24. Ulmus lanceifolia Roxb. ex Wall.
  25. Ulmus macrocarpa Hance
  26. Ulmus mesocarpa M.Kim & S.Lee
  27. Ulmus mexicana (Liebm.) Planch.
  28. Ulmus microcarpa L.K. Fu
  29. Ulmus minor Mill.
  30. Ulmus multinervis W.C.Cheng ex Yi F.Duan & X.R.Wang
  31. Ulmus parvifolia Jacq.
  32. Ulmus procera Salisb.
  33. Ulmus prunifolia W.C. Cheng & L.K. Fu
  34. Ulmus pseudopropinqua Wang & Li
  35. Ulmus pumila L.
  36. Ulmus rubra Muhl.
  37. Ulmus serotina Sarg.
  38. Ulmus szechuanica W.P. Fang
  39. Ulmus thomasii Sarg.
  40. Ulmus uyematsui Hayata
  41. Ulmus wallichiana Planch.

Izvori[uredi VE | uredi]

Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.