Caverna da Tapagem
| Dodaj infookvir "špilja". (Primjeri uporabe predloška) |
Caverna da Tapagem (Špilja misterija), također Caverna do Diabo (Đavolja špilja), špilja je smještena unutar državnog parka Caverna do Diabo pored državnog turističkog parka Alto Ribeira, u općini Eldorado, Iporanga, 280 km od São Paula, Brazil. To je druga najduža špilja u državi São Paulo i vrhunac onoga što lokalni vodiči nazivaju "Kružni Disneyland", što je niz obiteljskih atrakcija u kojima mogu uživati ljudi svih dobi.[1]
Opis[uredi | uredi kôd]
Početak formiranja špilje istraživači procjenjuju na prije oko 600 milijuna godina, u razdoblju prekambrija. Danas je skoro 10 km galerija i dvorana već mapirano, a sve su bogate speleotemama.[2] Od 6.237 metara špilje čiji je ulaz visok oko 40 metara, već je istraženo 3.200 metara, od čega je samo 700 metara slobodno za turiste.[3] Dubina je 152 s jedne strane špilje na drugu. Cijeli ovaj prostor ima ozvučenje i rasvjetu, šetnice, stepenice i rukohvate za sigurnost.
Špilja sadrži brojne kamene zastore, stupove, tornjeve, sedre, stalaktite, stalagmite i kalcitne kaskade koji intrigiraju stručnjake i turiste koji pokušavaju odgonetnuti misterije mjesta. Ponekad je za svladavanje prepreka potrebno koristiti užad kako biste bili sigurni da stojite na sigurnom tlu. Unutar špilje tišinu narušava samo voda koja klizi po stijenama.[1] Najzanimljivije formacije mogu se vidjeti u dvorani poznatoj kao "Katedrala". Neki od tih oblika bili su ovjekovječeni s pomalo čudnim imenima poput Čuvara, Snjeguljice,[4] Groblje, Tri kralja, Hram propasti, Đavolji kotao i Toranj u Pisi. Svaka grupa turista se formira od 12 posjetitelja, u razmacima od 20 minuta, a svaki se u špilji može zadržati najviše 60 minuta.[5]
Legende[uredi | uredi kôd]
Otkrio ju je 1886. godine istraživač Sigismund Ernst Richard Krone,[3] špilja je tada nazvana Caverna da Tapagem, što znači "misteriozno mjesto".[6] Neke su legende zaslužne za pojavu najpopularnijeg pseudonima Đavolja špilja oko 1964.,[7] jer su Indijanci koji su nastanjivali blizinu špilje vjerovali da će se, ako ih pogode kapi vode sa stropa, pretvoriti u kamen. Za njih su čudne geološke formacije koje su privukle njihovu pozornost zapravo bili ljudi i druge životinje koje su se skamenile od neprestanog kapanja u špilji.[7] Oni koji su kasnije naselili mjesto, također su vjerovali da su zvukovi koji se čuju na ulazu u špilju bili jauci izgubljenih duša koje je đavao kaznio.[7]
Galerija[uredi | uredi kôd]
-
Unutar Vražje pećine. -
Još jedan pogled na špilju. -
Djelomičan pogled na toranj u Pisi. -
Unutar pećine nastali su stalaktiti. -
Još jedan pogled na špilju.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b Portal do GESP. Caverna do Diabo é reaberta para turistas. Governo do Estado de Sao Paulo. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. lipnja 2016. Pristupljeno 22. studenoga 2011.
- ↑ Biblioteca Virtual. Circuito das Cavernas. Governo do Estado de Sao Paulo. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. siječnja 2012. Pristupljeno 12. prosinca 2011.
- ↑ a b Fundespa. 2007. Comite da Bacia Hidrografica do Ribeira do Iguape e Litroral Sul (PDF). Fundacao de Estudos de Pesquisas Aquaticas. str. 57. Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 26. travnja 2012. Pristupljeno 28. listopada 2022.
- ↑ Museu Nacional. 1909. Archivos do Museu Nacional do Rio de Janeiro, Vol. 15. Cysneiros & Cia
- ↑ PETAR. Caverna do Diabo. PETAR Online. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2011. Pristupljeno 22. studenoga 2011.
- ↑ Edmilton Alves Gonçalves, José Luís Perucio. 2001. Guia Parques de São Paulo. Villipres. str. 119. ISBN 85-7473-069-6
- ↑ a b c Guia de Cachoeiras. Gruta da Tapagem ou Caverna do Diabo. Guia de Cachoeiras. Pristupljeno 23. studenoga 2011.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Caverna da Tapagem |