Prekambrij

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Kriptozoik ili prekambrij period je geološke kronologije od nastanka Zemlje oko 4,5 milijarde godina do evolucije višestaničnih organizama i fosila tvrde ljušture koja označava početak kambrija prije otprilike 542 milijuna godina. Vrlo malo se zna o prakambriju, iako on predstavlja sedam osmina Zemljine povijesti, a ono malo što se saznalo je otkriveno uglavnom u posljednjih četiri do pet desetljeća.

Vjeruje se, da je Zemlja nastala od materijala u orbiti oko Sunca prije otprilike 4,5 milijarde godina te da ju je možda udario vrlo veliki planet veličine Marsa ubrzo nakon što se stvorila, izbacujući materijal od koga će se stvoriti Mjesec. Stabilna kora se stvorila prije oko 4,4 milijardi godina, jer otada datiraju najstarije zemaljske stijene. Ne zna se kada se stvorio život, ali ugljik pronađen u 3,8 milijardi godina starim stijenama zapadno od Grenlanda može biti organskog porijekla. Dobro očuvane bakterije starije od 3,4 milijuna godina su pronađene u Zapadnoj Australiji. Mogući ostaci fosila 100 milijuna godina stariji su pronađeni u istom području. Postoje vrlo dobri tragovi bakterijskog života u ostatku kriptozoika.

Osim nekoliko sumnjivih izvora o mnogo starijim formama u Teksasu i Indiji, prvi složeni višestanični oblici života su se pojavili prije otprilike 600 milijuna godina. Prilično raznovrsna kolekcija mekušaca je poznata sa lokacija širom svijeta starih između 600 i 542 milijuna godina. stvorenja s tvrdom ljuskom su se pojavila krajem tog perioda. Raznolika kolekcija se pojavila prije 544 milijuna godina, započinjući krajem Kriptozoika sa slabo poznatom "malom školjkolikom faunom" i završavajući u ranom kambriju s vrlo raznolikom i prilično modernom "Burgessovom faunom" čije se naglo širenje naziva kambrijskom eksplozijom života.

Detalji o pokretanju tektonskih ploča i sličnim procesima su slabo poznati u slučaju Kriptozoika. Vjeruje se kako se većina Zemljinih kopneninh masa skupila u jedan superkontinent prije 1 milijarde godina. Superkontinent, poznat kao Rodinia, razdvojio se prije 600 milijuna godina.

Atmosfera rane Zemlje je slabo poznata, ali se smatra da je bila zagušena škodljivim plinovima, sadržavajući vrlo malo slobodnog kisika. Mladi planet je bio crvenkaste boje, a za mora se smatra da su bila maslinaste boje. Mnogi materijali koji sadrže neotopive okside izgleda da su bili dio oceana milionima godina nakon stvaranja Zemlje. Kada je evolucija živih bića dovela do fotosinteze, kisik se počeo pojavljivati ​​u velikim količinama. Kisik se ispočetka vezao u kemijskim reakcijama, uglavnom sa željezom, sve dok više nije ostalo površina koje su mogle oksidiriati. Nakon toga se razvila moderna atmosfera s velikim pstotkom kisika. Starije stijene sadrže masivne naslage vezanog željeza koje su se očigledno nataložile kada su se željezo i kisik po prvi put spajali.

Prilično različita terminologija je evoluirala u nastojanju da se pokriju rane godine postojanja Zemlje, ali se s vremenom napušta jer je radiometrijsko datiranje omogućilo, da se specifičnim formacijama i oblicima daju realni datumu. Izraz arhaik (stariji od 2500 milijuna godina), proterozoik (2500-600 milijuna godina) i neoproterozoik (600 do 542 milijuna godina) se još upotrebljavaju. Neki dodatni izrazi se koriste u geološkoj kronologiji.