Crișana
Crișana (mađarski: Körösvidék, njemački: Kreischgebiet) je rumunjska povijesna pokrajina smještena u sjeverozapadnoj Rumunjskoj.
Ime[uredi | uredi kôd]
Ime "Crișana" potječe od rumunjskoga naziva za rijeku "Criș" (hrv. "Karaš"). Kroz središnju Crișanu protječu tri "mala" Karaša koji tvore rijeku Kereš u blizini granice s Mađarskom, koja se nizvodno ulijeva u Tisu.
Drugi, više mađarski naziv za ovu pokrajinu je Bihor po planinskoj regiji Bihor.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Crișana je danas najudaljeniji dio rumunjske države od glavnog grada Bukurešta. Pokrajina ima prirodne granice na istoku planina Bihor prema Transilvaniji, na jugu je rijeka Moriš prema Banatu i na sjeveru rijeka Samoš prema Maramurešu. Zapadna granica prema Mađarskoj je političkog podrijetla i nastala je 1918. godine.
Danas pokrajina ne postoji kao samoupravna jedinica, a njeno područje podijeljeno je između nekoliko županija.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Većinsko stanovništvo pokrajine su Rumunji, ali postoji značajna mađarska manjina (oko 20%). Rumunji su tradicionalni stanovnici planinskog i brdskog djela Crișane ka istoku, a Mađari nizinskoga zapadnog dijela uz granicu s Mađarskom. Od ostalih naroda tu još žive Romi i Nijemci.
Upravna podjela[uredi | uredi kôd]
Pokrajina se prostire na na nekoloko rumunjskih županija:
- Bihor (cijela županije)
- Arad (gotovo cijela županija osim najjužnijih dijelova)
- Sălaj (veći dio županije osim istočne trećine)
- Satu Mare (južna polovica županije)
Najveći grad povijesno i kulturno središte pokrajine je grad Oradea. Grad Arad približne je veličine kao i Oradea, ali je podijeljen na dio u Crișani i dio u Banatu. Od ostalih većih gradova tu je Zalău
| |||||