Vinogradarstvo

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa. Obuhvaća također i uzgoj drugih vrsta loze iz roda Vitis, njihovih križanaca i hibrida radi proizvodnje loznih podloga plemenitoj vinovoj lozi.[1]

Vinova loza uspijeva u umjerenoj klimatskoj zoni. Na sjevernoj polutci uspijeva otprilike između 30° i 50° paralele, a na južnoj polutci uspijeva uspijeva između 30° i 40° paralele, gdje srednja godišnja temperatura nije niža od 8°C ni viša od 20°C, srednja temperatura u doba vegetacije između 16 i 20°C, a temperatura u doba mirovanja loze ne pada ispod –15°C.[1] Najveći svjetski proizvođači grožđa i vina su Francuska, Italija, Španjolska, Sjedinjene Američke Države, Argentina i dr.[2]

Vinogradarstvo u Hrvatskoj[uredi VE | uredi]

Hrvatska je 2002. godine imala pod vinogradima 62 000 ha ili 0,394% od ukupnih svjetskih površina.

Hrvatski Zakon o vinu svrstava prema vinskim odlikama vinove loze u skupine loza uzgoj kojih je preporučen, dopušten, privremeno dopušten ili zabranjen. U Hrvatskoj za pojedine podregije Pravilnikom o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze preporučuje ukupno 92 kultivara.[1][3]

Revitalizacija autohtonih sorata[uredi VE | uredi]

U Hrvatskoj je pokrenut projekt Model revitalizacije autohtonih sorata vinove loze. Razlog je što se danas na globalnom svjetskom tržištu sve više traže specifični i autohtoni proizvodi jer baš oni postižu i sve bolju cijenu. Hrvatska je vrlo bogata autohtonim sortimentom vinove loze, ali su do danas mnoge od njih dovedene na rub izumiranja. U prošlosti su neke od tih sorata u prošlosti bile vrlo cijenjene, ali su zbog raznih razloga ne pod utjecajem čovjeka (poput propadanja vinograda uslijed pojave bolesti i štetnika podrijetlom iz Amerike) ili kao posljedica ljudskog čimbenka (orijentacija ka visokim prinosima u vrijeme socijalizma i dr.) te sorte gotovo su postupno nestale iz proizvodnje. Posljedica je da ih se danas uglavnom može naći sporadično, u mješovitim nasadima. Proizvođači danas malo znaju što i kako s tim sortama, te o njihovim gospodarskim i tehnološkim svojstvima vrlo slabo. Revitalizirati je teškog zbog nedostatka (kvalitetnog) sadnog materijala, zatim sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i koje su se uzgajale na užim vinogradarskim područjima (često u vinorodnoj regiji Primorske Hrvatske) gdje je samo mali broj autohtonih sorata raširen u više vinogorja, zbog čega se autohtone sorte mora sustavno revitalizirati.[4]

Države s najvećim površinama vinograda u svijetu 2007.[5][uredi VE | uredi]

R. broj Zemlja Površina u tis. ha
01. Španjolska 116914,85
02. Francuska 86711,02
03. Italija 80010,16
04. Turska 5256,67
05. Kina 5006,35
06. SAD 4095,19
07. Iran 3384,29
08. Portugal 2483,15
09. Argentina 2312,93
10. Rumunjska 2052,60
Ukupno 10 vodećih 529267,21
Ukupno ostali 257932,79
Sveukupno svijet 7871100,00

Poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 Hrvatska enciklopedija vinogradarstvo (pristupljeno 3. listopada 2016.)
  2. Vino - Hrvatska Enciklopedija, pristupljeno 7. studenog 2013.
  3. Zakon.hr Zakon o vinu, pročišćeni tekst zakona NN 96/03, 25/09, 22/11, 55/11, 82/13, 14/14
  4. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske Završno izvješće, Jasminka Karoglan Kontić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Model revitalizacije autohtonih sorata vinove loze, 29. studenoga 2006. (pristupljeno 17. prosinca 2016.)
  5. Vinogradarstvo - Hrvatska enciklopedija

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Vinogradarstvo