Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru

Koordinate: 45°21′N 19°01′E / 45.35°N 19.01°E / 45.35; 19.01 (WD)
Izvor: Wikipedija
Inačica 5837229 od 6. travnja 2021. u 19:32 koju je unio August Dominus (razgovor | doprinosi)
Crkva sv. Filipa i Jakova
Pogled na crkvu, 2019.
Pogled na crkvu, 2019.
Pogled na crkvu, 2019.
Lokacija Vukovar, Hrvatska
Koordinate 45°21′N 19°01′E / 45.35°N 19.01°E / 45.35; 19.01 (WD)
Godine izgradnje 1723.1732.
Godina završetka 1732.
Renoviran 1896.1897.
1999.2013.
Religija katoličanstvo
Patron Sveti Filip, Sveti Jakov
Arhitektonski stil barok, klasicizam

Crkva svetih Filipa i Jakova župna je crkva u sklopu franjevačkog samostana u Vukovaru. S duljinom od 58 metara, treća je najdulja crkva u Hrvatskoj, nakon zagrebačke i đakovačke katedrale.[1] Nakon teškog stradanja u srpskoj agresiji i okupaciji temeljito je obnovljena, iako su neke rane ostavljene kao podsjetnik na ratno stradanje.

Povijest

Kapelica sv. Ivana Nepomuka[2] ispred crkve sv. Filipa i Jakova, 2019. godine

Godine 1723. vukovarski su franjevci počeli graditi novi samostan i crkvu posvećene sv. Filipu i Jakovu. Devet godina kasnije, godine 1732. blagoslovio ju je fra Marko Dragojević, koji je bio začetnik zamisli o gradnji. Godine 1738. posvetio ju je pomoćni pečuški biskup Sigismund Berenyi.[3]

Tijekom 1896. i 1897. po projektu bečkog arhitekta Richarda Jordana baroknoj je crkvi dograđen dio u klasicističkom stilu, čime je ona s gotovo 60 metara duljine postala treća najdulja crkva u Hrvatskoj. Obnovljenu i proširenu ju je posvetio pomoćni đakovački biskup Anđelko Voršak dana 24. svibnja 1899.[3]

Uređenje crkve nastavilo se i u nadolazećim godinama. Tijekom četiri mjeseca godine 1911. oslikana je freskoslikama po mariborskoj Zorattijevoj školi, a godine 1924. iz ljubljanske ljevaonice nabavljena su tri zvona, od kojih je jedno darovala posljednja vukovarska grofica Sofija Eltz.[3]

Stradanje u Domovinskom ratu

Tijekom srpske opsade Vukovara od kolovoza do studenog 1991. crkva i samostan teško su razoreni u svakodnevnim bjesomučnim bombardiranjima koje su provodile srpske postrojbe i JNA. Nakon pada grada franjevci su dijelili sudbinu preživjelih vukovarskih Hrvata i katolika te su mnogi odvedeni u sabirne logore u Srbiji gdje su mučeni i zlostavljani, a crkva i samostan prepušteni su oskvrnuću, uništenju i pljački.[3]

Neposredno nakon pada Vukovara četnici su barbarski provalili u kriptu crkve gdje su, u potrazi za zlatom i drugim dragocjenostima, isprevrtali sarkofage s posmrtnim ostacima pokojnika koje su razbacali i tako uništili kriptu. U lubanju jednog od pokojnika stavili su cigaretu i potom to postavili na glavni oltar zajedno s natpisom „Pripali mi ovo, ovako će sve ustaše da završe“.[4] Zidovi crkve išarani su raznim uvredljivim ćiriličnim natpisima.

No, srpskom okupatoru ni to nije bilo dovoljno iskazane mržnje prema crkvi, a time i prema Hrvatima i katolicima, pa je godine 1995. spaljeno tijelo sv. Bone, zaštitnika grada Vukovara.[3][5] Kada je postalo jasno da će postupkom mirne reintegracije Vukovar biti vraćen matici Hrvatskoj, Srbi su duž crkve iskopali 22 rupe predviđene da se u njih stavi eksploziv kako bi se crkva u potpunosti sravnila sa zemljom, što je spriječeno intervencijom upravitelja UN-ove prijelazne uprave, Jacques Paul Kleina.[6]

Poslijeratna obnova

Unutrašnjost crkve

Franjevci su bili među prvim povratnicima u reintegrirani (oslobođeni) Vukovar. Obnova razorene crkve i samostana počela je u siječnju 1999. radovima kojima su osigurani osnovni uvjeti za održavanje misnih slavlja. Uslijedili su zahtjevniji radovi poput gradnje novog krovišta i lijevanja triju novih zvona u Innsbrucku, što je obavljeno 2000. godine.[3] Istodobno su prema očuvanim nacrtima obnovljeni srušeni zidovi, a prema starim slikama izrađeni novi oltari i replike sakramenata. Obnovljenu crkvu posvetio je dana 27. listopada 2013. đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, uz koncelebraciju pet biskupa i četrdeset svećenika.

Vidi još

Izvori

  1. Nadbiskup posvetio vukovarsku crkvu sv. Filipa i Jakova, vecernji.hr, pristupljeno 17. studenog 2017.
  2. KAPELE, KAPELICE I KRIŽEVI, filipjakov-vu.com, pristupljeno 18. srpnja 2020.
  3. a b c d e f O nama, filipjakov-vu.com, pristupljeno 17. studenog 2017.
  4. Obnovljena kripta crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru, hrv.hr, pristupljeno 17. studenog 2017.
  5. Relikvije sv. Bone do crkve nosili vojnici, jutarnji.hr, pristupljeno 17. studenog 2017.
  6. Počinje obnova u ratu uništene franjevačke kripte u Vukovaru, glas-slavonije.hr, pristupljeno 17. studenog 2017.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru koji govori o kršćanstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.