Crkva sv. Ivana Krstitelja u Otinovcima

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Crkva sv. Ivana Krstitelja u Otinovcima, općina Kupres, Bosna i Hercegovina, je skoro jedinstven primjer da su na istom mjestu podignute četiri crkve iz različitih perioda. Ostaci ranijih crkava iz V., XV. i XIX. stoljeća, proglašeni su za nacionalni spomenik BiH. [1]

Godine 1887. Fra Vladimir Dolić, otkopao je ruševine starijih građevina na istaknutom proplanku iznad sela, na oranicama Lanišća, položaju koji od tada nazivaju i Crkvinom. Prepoznavši ostatke ranokršćanske bazilike i kasnosrednjovjekovne crkve odlučio je podići novo svetište. Nakon posljednjeg rata 1992-1995, uoči planirane gradnje nove (četvrte) crkve, pristupilo se arheološkim iskopavanjima bez značajnijih rezultata. Iskopavajući tokom ljeta 1998. godine, unutar zidova i uz temelje, nesmotreno su oštećeni ostaci ožbukanih podnica ranokršćanskih prostorija. Djelimično su zaštićeni obnovljeni ostaci građevina i uređeni kao arheološki park na otvorenom.

Ranokršćanska bazilika[uredi VE | uredi]

Bazilika na sjevernoj strani nalazišta, prema tumačenju prvog istraživača, fra Vladimira Dolića, imala je prostraniji srednji i dva bočna broda (trobrodna bazilika) jednakih širina, ukupno 14,5 x 24,5 m. Unutra su nađene grobnice na svod. Ovdje je uz ostatke crkve otkriveno nekoliko epigrafskih nalaza. Građevina je dosta nastradala u požaru, ako ne i potpuno uništena. Datira se u V. ili VI. stoljeće. [2]

Crkva sv. Trojstva[uredi VE | uredi]

Srednjovjekovna zavjetna crkva sv. Trojstva (tada su se Otinovci zvali Vrila), podignuta je na temeljima bazilike (tada se to nije znalo). Crkvu je podigla bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić. Tadašnji papa Nikola V. dao je potpuni oprost svim hodočasnicima koji hodočaste u nju. Tradicija traje do danas, kada 18. lipnja počinje šestodnevni spomen na papu Nikolu V, njegovo pismo i kraljicu Katarinu. Ta crkva je porušena u vremenu nakon pada Bosne pod Osmansku upravu,

Crkva sv. Ivana Krstitelja[uredi VE | uredi]

Nakon što je Kupres početkom XIX. stoljeća postao župa, 1855. je tadašnji župnik fra Mijo Kutleša podigao drvenu crkvicu posvećenu Uznesenju Blažene Djevice Marije, koja je brzo propala.

Crkva Sv. Ivana je sagrađena 1889. godine na temeljima ranijih crkvi. Izmaknuta je prema sjeveru u odnosu na stariju građevinu za polovinu svoje širine. Objedinivši nekadašnju baziliku i predvorje, podignuta je prostranija crkva, jedinstvene unutrašnjosti, koja je do razaranja 1994. godine više puta obnavljana. Najvažnije dorade bile su dogradnja zvonika na ulazu, sakristije uz sjevernu stranu pravokutne niše i drvenog kora čiji su nosivi stubovi počivali na pravcu pružanja temelja pročelja ranokršćanske bazilike. Tom prilikom ostaci ranijih crkvi su djelimično razorani, te zatrpani.

Najnovija, četvrta crkva je mala i jednostavna. Iznutra je dovršena, sa slikama Milosrdnog Isusa, Kraljice Katarine i Križnog puta. Planira se njeno proširenje.

Izvori[uredi VE | uredi]

  • Đuro Basler, Kupres (Arheološka skica) Glasnik Zemaljskog Muzeja, Veselin Masleša, Sarajevo 1953. br.8
  • Ljubomir Gudelj, Starohrvatska prosvjeta, III serija, sv. 27, 2000 - Ranokršćanski kompleks u Otinovcima na Kupreškoj visoravni
  • Edin Veletovac, Filozofski fakultet Sarajevo, Knjiga XVII -Kasnoantičke bazilike u Bosni i Hercegovini
  • Maja Petrinec, Prapovijesno razdoblje, Arheološka zbirka Franjevačkog muzeja u Livnu, 21-25, 1999.

Reference[uredi VE | uredi]

  1. Otinovci. kons.gov.ba pristupljeno 13. 10. 2016
  2. Bazilika u Otinovcima

Vanjske veze[uredi VE | uredi]