Crnoglava papiga
| Crnoglava papiga | ||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||
| Status zaštite | ||||||||||||||
 Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) |
||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
|
|
||||||||||||||
| Agapornis personata |
||||||||||||||
| Područje života | ||||||||||||||
Crnoglava papiga (lat. Agapornis personata) potječe iz Tanzanije i Kenije gdje boravi uzduž riječnih korita, a može ju se naći i pod imenom personata papiga. Nema priznatih podvrsta.
Opis[uredi VE | uredi]
Crnoglava papiga duga je 14,5 cm. Mužjaku i ženki su prsa žuta, a crveni kljun im uz crnu glavu daje izrazito dopadljiv izgled. Leđa i krila su zelena, a vrhovi leđnih pera su crni. Trtica je plava, a rep zelen sa žućkastim primjesama pri korijenju. Trbuh im je zelen, a izraženije kožni prsten oko očiju bijele boje. Mlade su papige bljeđe obojene, pogotovo crno perje na glavi, a vrhovi kljuna su crni. Kupaju se tijekom cijele godine, a posebna im je poslastica banana.
Žive u sjeveroistočnoj Tanzaniji, a mogu se naći i u Burundiju te Keniji.[1] Držati ih treba kao ukrasne papige u paru u prostranoj krletki. Osjetljive su na hladna podneblja pa zimi trebaju biti na toplom. Pravilno njegovane i hranjene papige dožive 12 godina.
Inkubacija traje 23 dana a mladunci napuštaju gnijezdo oko 42. dana života.[2]
Mutacije[uredi VE | uredi]
Uzgojem su dobivene plava i ljubičasta kao nove boje kod kojih su prsa i trbuh boje bijele kave. Plava mutacija nađena je u 20-im godinama 20. stoljeća i to je najstarija mutacija crnoglave papige. Postoje još i žuta, cimetna i albino mutacija koje još nisu utvrđene kao prenosive boje te nekoliko šarenih primjeraka.
Izvori[uredi VE | uredi]
- ↑ BirdLife International (2004). Agapornis personata. 2006 IUCN Red List of Threatened Species. IUCN 2006. Retrieved on 9 July 2008.
- ↑ Alderton, David (2003). The ultimate encyclopedia of caged and aviary birds. London, England: Hermes House. p. 218. ISBN 184309164X.
