Dašt-e Kavir
| Dašt-e Kavir | |
|---|---|
| Kavir-e Namak | |
 Dine Dašt-e Kavira u NP Kavir | |
 Pustinja Dašt-e Kavir (svijetlo) na karti Irana | |
| Lokacija |  Iran |
| Dužina | 800 km |
| Širina | 500 km |
| Površina | 77.600 km2 |
| Max. temp. | 60 °C |
| Min. temp. | 0 °C |
| Oborine | 0,4-127 mm/god. |
| Geografija | |
| Koordinate | 34°26′29″N 54°29′38″E / 34.4415°N 54.4938°E |
| Naselja | Garmsār, Ardestan, Biarjamand |
Dašt-e Kavir (perz. دشت كوير, poznata i kao Kavir-e Namak ili „Velika slana pustinja”) je velika pustinja smještena u središnjem dijelu Iranske visoravni. Proteže se oko 800 km u dužinu odnosno 320 km u širinu, a njena ukupna površina je 77.600 km2 što je čini 23. najvećom pustinjom svijeta. Ime je dobila prema slanim močvarama (kavirima) kojima pustinja obiluje.
Pustinjsko područje proteže se od planinskog gorja Alborz na sjeverozapadu do pustinje Dašt-e Lut („Prazna pustinja”) na jugoistoku, a obuhvaća dijelove Razavi Horasana, Semnanske, Teheranske, Isfahanske i Jazdske pokrajine.
Pustinjsko dno prekriveno je pijeskom i stijenama. Dašt također ima slane močvare, jezera i vadije. Vrlo visoke temperature uzrokuju veliko isparavanje, što ostavlja mnoge osušene blokove soli u močvarama i blatnjavim područjima. Često se javljaju jake oluje koje mogu podići pijesak do 40 m iznad razine mora. Neki dijelovi Dašt-e-Kavira više nalikuju stepi.
U središtu pustinje nalazi se Kavir Buzur („Veliki Kavir”), dug oko 320 km i širok 160 km. Na zapadu je slano jezero Darja-je Namak (1800 km²). Sadrži velike slane ploče mozaičnih oblika. Ovo slano jezero dio je zaštićenog ekološkog područja, Nacionalnog parka Kavir. Jedno od najzabačenijih mjesta u pustinji je Rig-e Dženn.
Dašt-e-Kavir ima vrlo sušnu klimu gotovo bez oborina. Temperature ljeti mogu doseći 50 °C, a prosječna temperatura u siječnju je 22 °C. Dnevne i noćne temperature mogu doseći i 60 °C. Kiša obično pada zimi.
Vegetacija Dašt-e Kavira prilagođena je vrućoj, sušnoj klimi, kao i slanom tlu u kojem raste. Uobičajene biljne vrste poput grmlja i trava mogu se naći samo u određenim dolinama i na vrhovima planina. Najrasprostranjenija biljka je divlji pelin.
Iranska vrana iz roda Podoces je vrsta ptice koja živi u određenim dijelovima pustinjskih visoravni, zajedno s dropljama Houbara (Chlamydotis undulata), ševama i sadžama.
Perzijske gazele žive u dijelovima stepa i pustinja središnje visoravni. Mufloni, divlje koze i leopardi uobičajeni su u planinskim regijama. Noćni život donosi divlje mačke, vukove, lisice i druge mesoždere. U nekim dijelovima pustinje još se uvijek mogu vidjeti azijski gepardi. Gušteri i zmije uobičajeni su u različitim regijama središnje visoravni.
Ekstremne vrućine i česte oluje u Dašt-e Kaviru uzrokuju opsežnu eroziju, što gotovo onemogućuje obradu zemlje. Pustinja je uglavnom nenaseljena i ima malo poljoprivrednih djelatnosti. Uzgoj deva i ovaca, kao i poljoprivreda, izvori su prihoda za malobrojne ljude koji žive u pustinji. Ljudska naselja ograničena su na nekoliko oaza, gdje su kuće zaštićene od vjetra projektirane kako bi izdržale teške životne uvjete. Za svoje potrebe za vodom, stanovnici pustinje stvorili su sustav zvan kanat prije tisućljeća. Oni se i danas koriste, a današnji sustavi distribucije vode temelje se na njihovim tehnikama.
Rudnik željezne rude Chadormalu nalazi se u ovoj pustinji.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Dašt-e Kavir |