Diktator

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Diktatori često spominjani kao vođe totalitarnih režima. S lijeva na desno, odozgo prema dolje: Josif Staljin, Adolf Hitler, Mao Ce Tung, Benito Mussolini, Kim Il-Sung

Diktator je osoba koja ima ili sebi prisvaja apsolutnu vlast i vlada neograničenom vlašću nekom zemljom. U zapadnim zemljama diktature su često povezane s brutalnosti i ugnjetavanjem naroda. Diktatori se često povezuju s megalomanijom i brojni diktatori stvaraju kult ličnosti.

Diktatori u antičkom Rimu[uredi | uredi kôd]

U posebno opasnim ratnim situacijama jedan od konzula bi, po nalogu senata, imenovao diktatora na najviše šest mjeseci, koji bi potom preuzimao najvišu vojnu vlast. Diktatorov zamjenik bio je magister equitum (izvorno zapovjednik konjice). Kasnije je vojna funkcija diktatora postala sekundarna, i bivali su mu povjereni posebni unutarnjopolitički zadaci. Tijekom izvanrednog stanja mirovala su sva prava naroda i njegovih zastupnika, prava koja je ostvarivao temeljem republikanske slobode. Čak su i ovlasti senata bile van snage. Sula i Cezar ovu su moć zloupotrebili kako bi trajno dobili izvanredne ovlasti. Ovu službu nije dobio više nitko nakon Cezara.

Diktatori u suvremeno doba[uredi | uredi kôd]

Državno uređenje u kome je diktator prvi čovjek države zove se diktatura.


Povezani članci[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]


Society.svg Nedovršeni članak Diktator koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.