Prijeđi na sadržaj

Diskontna stopa

Izvor: Wikipedija

Diskontna stopa ili eskontna stopa (od tal. disconto, lat. discomputare za obračunati) je kamatna stopa po kojoj središnja banka odobrava kredite poslovnim bankama i koju središnja banka obračunava pri otkupu mjenica. Time utječe na tržišne uvjete koji formiraju kamate na novčanom tržištu.

Diskontna stopa jedan je od instrumenta monetarno-kreditne politike središnje banke.

Postotak diskontne stope određuje središnja banka: To su u Hrvatskoj Hrvatska narodna banka a u Europskoj uniji Europska središnja banka.

Ključne kamatne stope

[uredi | uredi kôd]

(Stanje: 11. lipnja 2012.)

Utjecaji diskontne stope

[uredi | uredi kôd]

Diskontnom politikom ili politikom eskontne stope središnja banka utječe na na opseg bankovnih kredita, (investicije u gospodarstvo i na količinu novca u optjecaju). Poskupljenje bankovnih kredita dovodi do smanjenja potražnje za kreditima.[2]

U slučaju recesije središnje banke snižavaju diskontnu stopu. Pojeftinjenjem kredit te potiču se nove investicije u gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta.

Kod pojave inflacije središnja banka povisuje iznos diskontne stope.

Povezani članci

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]