Divlji duhan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Divljii duhan
N. rustica
N. rustica
Status zaštite
(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Solanales
Porodica: Solanaceae
Rod: Nicotiana
Vrsta: N. rustica
Dvojno ime
Nicotiana rustica
L.

Divlji duhan (seoski duhan, seljački duhan, tabak divlji, divlji duhan, perdusia, prdosija, žutozelenkasti duhan; lat. Nicotiana rustica), jedna od sedamdesetak vrsta u rodu duhana. Raste kao jednogodišnja raslinja do trajnica.

Domovina mu je Peru odakle se rasprostranio po Europi (uključujući Hrvatsku), Aziji, Africi i dijelovima Sjeverne Amerike.[1]

Opis[uredi VE | uredi]

Seljački ili divlji duhan je godišnja zeljasta biljka koja doseže 40 do 60, rijetko 120 cm visine. Biljke su prekrivene ljepljivom dlakom. Peteljke su duge 5 do 15 cm, listovi su dugački od 10 do 30 cm, jajoliki, duguljasti do lanceolatni, membranski i srcoliki do zaobljeni u dnu lista.

Cvast je kompaktna ,labavih stapki s mnogo cvjetova, cvjetovi se nalaze na cvjetnim stabljikama od 3 do 7 mm. Čaška u obliku čaše dugačka je 7 do 12 mm, čašice su nepravilno trokutaste. Kruna je zelenkasto-žute boje, sastoji se od 5 latica koje su spojene u 1,2 do 2 cm dugu cijev promjera oko 4 mm. Na kraju cijevi, latice formiraju kratke, neupadljivo istaknute režnjeve. Prašnici su različite duljine. Kapsula sjemenki je gotovo kuglasta i ima promjer od 1 - 1.6 cm. Sjemenke su smeđe i izdužene, duge oko 1 mm.

Broj kromosoma je 2n = 48

Uporaba[uredi VE | uredi]

mapakho
Mahorka,pakiranje iz vremena drugog svjetskog rata

Divlji duhan izvorno se koristio u gornjoj regiji Amazone (Peru, Ekvador, Južna Kolumbija, zapadni Brazil) u okviru tradicionalne šamanske amazonske medicine "Vegetalismo" (španjolski: liječenje biljnim duhovima) i od strane mestičkih iscjelitelja .Tamo ima status svete biljke,te je čest sastojak ajahuaske ( obredno priređen i konzumiran jak dekokt od više psihoaktivnih biljaka). U regiji Amazone koristi se kao mapakho (ručno izrađen svitak nalik cigari), a rjeđe i kao duhan za lulu. U gornjoj regiji Amazone - kao i u zapadnoj Južnoj Americi - uobičajena je javna konzumacija ovog duhana . Nikada ga se ne koristi tek za stjecanje materijalne dobiti već isključivo u svrhu osobnog ili grupnog pročišćenja,te se uvijek koristi u prirodnom neprerađenom obliku,nikada umotan u papir i "oplemenjen" najrazličitijim kemikalijama.

.Uzgoj Nicotiana rustice je u Europi poznat od Tridesetogodišnjeg rata (1618.-1648.) ,te su uzgojene i brojne sorte. Danas iste imaju važnost samo u Rusiji ,Turskoj,Vijetnamu, nekim istočnoeuropskim zemljama i u Južnoj Americi. Najpoznatiji europski proizvod od ovog duhana je vrlo jaka ruska cigareta - tkz. Mahorka . Posebnost je izuzetno visok sadržaj nikotina u lišću ( do 9 puta/po nekima do 20 !/ više nego kod običnog duhana! ), zbog čega se duhanski proizvodi od divljeg duhana ne smiju prodavati u EU. Najbolje raste na pjeskovitom tlu s određenom količinom gline. Preporučuje se ponovna sjetva na istom mjestu barem svake druge godine jer inače postoji opasnost da će kvaliteta duhana inače pasti. Listovi se čiste vrućom vodom , te se suše i usitne.Zbog izrazito visokog sadržaja nikotina može se koristiti i kao insekticid.

Uporaba u narodnoj medicini[uredi VE | uredi]

Svi dijelovi biljke sadrže nikotin koji je jak narkotik . Listovi imaku antispazmodični, katartični, emetički, opojni i sedativni učinak. Oni se izvana koriste kao oblog i za ispiranje u liječenju reumatskih oteklina, kožnih bolesti i uboda škorpiona .[2]

Kemijski sastav[uredi VE | uredi]

Kao i druge vrste biljaka roda Nicotiana , svi dijelovi sadrže nikotin (u suhom lišću - 5-15% ,kod pravog duhana samo do 2,88%! ), nornikotin , nikotein i anabazin , s izuzetkom zrelih sjemenki .[3] Biljka također sadrži i harmin , harmalin i tetrahidroharmin , zbog čega ima enteogeni učinak i koristi se u šamanističkim praksama brojnih domorodačkih naroda u Južnoj Americi .

Suhi listovi sadrže 15-20% limunske kiseline .

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

  • Food of the Gods: The Search for the Original Tree of Knowledge - A Radical History of Plants, Drugs, and Human Evolution. Bantam. 1992. ISBN 978-0-553-37130-7.
  • Wilbert J. Tobacco and Shamanism in South America. — New Haven, Conn: Yale University Press, 1987.
  • Schultes R. E. and Raffauf R. F. The Healing Forest: medicinal and toxic plants of the northwest Amazonia. — Portland, Or: Dioscorides Press, 1995. — ISBN 0-931146-14-3.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Nicotiana+rustica

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Plants of the World online pristupljeno 30. lipnja 2019
  2. https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Nicotiana+rustica
  3. Блинова К. Ф. и др. Ботанико-фармакогностический словарь : Справ. пособие / Под ред. К. Ф. Блиновой, Г. П. Яковлева. — М.: Высш. шк., 1990.
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Divlji duhan
Logotip Wikivrsta
Wikivrste imaju podatke o: Nicotiana rustica