Tinova kula
Kapetanov(ić)a kula (Dizdareva, Dizdarevića, Kapetanova kula, Franića kula, Tinova kula)[1] je fortifikacijski objekt u Vrgorcu, Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.[2] U gradu je danas osam[3] turskih kula znane pod imenima Avala, Dizdarevićeva kula (Kapetanovića kula), Cukarinovićeva kula, Pakerova kula, Muminova kula, Raosova kula. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.[4]
Naziva ju se još i Dizdarevića kula. Najveća od osam turskih kula u Vrgorcu. Smatra se da je bila sastavni dio srednjovjekovnih gradskih zidina. Rodno je mjesto Tina Ujevića. Načinom gradnje i ljepotom različita je od ostalih kula.[3] Kula je na tri kata četverokutna tlocrta.[1]
Kapetanova kula (tal. Torre detta del Principe), danas Tinova kula najveća je srednjovjekovna fortifikacijska i stambena gradevina. U njoj se održava kulturna zbivanja. Za rođendan hrvatskoga pjesnika Augustina Tina Ujevića održava se sedmodnevna Kulturno-književna manifestacija S Tinom u Vrgorcu od 30. lipnja do 5. srpnja. U kuli je "književna vitrina" današnjih dobitnika Nagrade „Tin Ujević" i sudionika kulturno-književne manifestacije „S Tinom u Vrgorcu". Kula ima galeriju u kojoj su donirana umjetnička djela „Theaterwindspiel" iz Berlina. Galerija je mjesto izložbi stranih i domaćih umjetnika.[5]
Rodna kuća Tina Ujevića je zaštićeno kulturno dobro[6] Rodna kuća Tina Ujevića, nazivana još i Kula Dizdarevića ili Kula Kapetanovića, je trokatnica, četvrtastog tlocrta građena nepravilnim klesancima, slaganim u redove. Jedna je od nekoliko sačuvanih kula iz turskog perioda koja je kao i ostale opasivala Vrgorac i služila kao stambeni i fortifikacijski objekt. Datira se u 17. stoljeće. Kula je u dobrom stanju. U drugoj polovici 19. stoljeća napravljene su preinake unutrašnjih prostorija kule.[6]
Zaštita[uredi | uredi kôd]
Pod oznakom Z-3819 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "profana graditeljska baština".[6]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b TZ Vrgorac Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. kolovoza 2013. (Wayback Machine) O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
- ↑ Facebook - Vrgorac nekad 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
- ↑ a b Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. ožujka 2018. (Wayback Machine) Vrgorac - Kapetanovića kula (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
- ↑ Ethno Dalmatia Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)
- ↑ TZ Vrgorac Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine) Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
- ↑ a b c Rodna kuća Tina Ujevića Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 3. lipnja 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- TZ Vrgorac Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine)
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.