Douala

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Douala
Kružni tok Deïdo: kip La nouvelle Liberté, zvan Ndjoundjou (čudovište)
Kružni tok Deïdo: kip La nouvelle Liberté, zvan Ndjoundjou (čudovište)
Koordinate: 4°03′N 9°42′E / 4.05°N 9.7°E / 4.05; 9.7Koordinate: 4°03′N 9°42′E / 4.05°N 9.7°E / 4.05; 9.7
Država Flag of Cameroon.svg Kamerun
Regija Littoral
Departman Wouri
Visina 1 m
Stanovništvo (2005.)
 - Grad 1.907.479
Vremenska zona Zapadnoafričko vrijeme (UTC+1)
Zemljovid
Douala na karti Kamerun
Douala
Douala
Douala na karti Kameruna

Douala je gospodarsko, poslovno i prometno središte te najveći grad Kameruna. Upravno je sjedište regiji Littoral i departmana Wouri. Grad je glavna luka zemlje, kojom se obavlja i glavnina trgovine susjednog Čada. Prema procjeni iz 2005. Douala je imala 1.907.479 stanovnika.[1]

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Zemljopisni položaj i smještaj[uredi VE | uredi]

Grad se smjestio na rijeci Wouri, na 24 kilometra udaljenosti od ušća u Atlantik. Gradska luka koja se nalazi na delti rijeke predstavlja glavnu luku na razmeđi Zapadne i Srednje Afrike.

Grad se prostire na 210 km² duž obje obale rijeke, koje su povezane samo jednim cestovnim mostom. Veći dio Douale leži na lijevoj obali Wourija. Gustoća naseljenosti iznosi 7.117,6 stan./km².

Klima[uredi VE | uredi]

Douala leži u zoni tropske klime. Vruću i vlažnu, lokalnu klimu karakterizira približno podjednaka temperatura tijekom cijele godine, koja se kreće oko 26°, te iznimno obilne padaline, posebno tijekom kišnog razdoblja, od lipnja do listopada. Suho se pak razdoblje proteže od studenog do ožujka. Vlažnost zraka kreće se oko 80% u suhom i 99% u kišnom razdoblju.

Ovakva klima osobito pogoduje razmnožavanju komaraca pa tako i širenju malarije.

Prosječne mjesečne padaline i temperature[uredi VE | uredi]

Precipitations Douala.svg
Mjesec sij velj ožu tra Svi lip srp kol ruj lis stu pro Godišnji prosjek
[mm] 37 65 175 231 264 426 671 786 601 408 150 33 3847
[° C] 26,8 27,6 27,2 27,0 26,8 25,7 24,8 24,6 25,1 25,5 26,4 26,8 26,2

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvobitno je prostor današnjeg grada bio močvarno područje. Prvi Europljani koji su oko 1472. posjetili ovo područje bili su Portugalci. Do 1650. doseljenici iz unutrašnjosti koji su govorili duala jezikom osnovali su na ovome mjestu grad, koji je kasnije, tijekom 18. i 19. stoljeća, bio središte transatlantske trgovine robovima, osobito s portugalskim trgovcima. Od 1860. glavni izvozni proizvod u trgovini s Europljanima bilo je palmino ulje.

Godine 1884. Gustav Nachtigal (1834.-1885.) sklopio je u ime kancelara Njemačkog Carstva tzv. Schutzvertrag ("Ugovor o zaštiti") s Akwom i Bellom, kraljevima Douala naroda, pa je Kamerun tako postao njemački protektorat. Prije tog događaja grad je bio poznat pod imenom Cameroons Town; prema tome imenu, Kamerunstadt je otada glavni grad Njemačkog Kameruna. Grad je tu funkciju ispunjavao od 1885. do 1901., kada je glavni grad postala Buea, jer je Nijemcima u tome gradu klima znatno više odgovarala. Godine 1907. dotadašnji Kamerunstadt preimenovan je u Douala, a 1919. je postao dio Francuskog Kameruna. Francuzi su 1920. premjestili glavni grad u Yaoundé, koji je od tog vremena upravno središte zemlje, osim u razdoblju od 1940. do 1946., kada je Douala opet nakratko bila glavni grad Kameruna. Grad Nkongsamba nalazio se na kraju 172 km duge željezničke pruge koju su izgradili Nijemci 1912. i kojom su se u luku Doualu dovozili brojni proizvodi iz unutrašnjosti.

Demografija[uredi VE | uredi]

S 1,9 milijuna stanovnika, Douala je najveći grad u Kamerunu. Grad je ime dobio prema plemenu istog naziva - Douala – koje ga je osnovalo. Međutim, Douala je danas urbani mozaik različitih etničkih skupina iz cijelog Kameruna, s obzirom da je nagli demografski rast posljednjih desetljeća uslijedio kao posljedica ruralnog egzodusa stotina tisuća Kamerunaca, koji su masovno napuštali sela i dolazili u veće gradove. Šire gradsko područje tako broji 1.940.000 stanovnika[1], što je u skladu s neslužbenim, ali znatno realističnijim procjenama, prema kojima je grad već dostigao brojku od 2 milijuna stanovnika.

Kretanje broja stanovnika[uredi VE | uredi]

Godina 1916. 1920. 1924. 1927. 1931. 1933. 1935. 1937. 1939. 1941.
Broj stanovnika 29.400 26.400 44.500 54.600 37.000 52.600 56.500 79.400 69.800 76.700





Godina 1944. 1947. 1949. 1954. 1956. 1976. 1987. 1991. 1999. 2005.
Broj stanovnika 73.800 115.500 77.600 192.400 224.300 637.000 810.000 884.000 1.448.300 1.907.479




Šport[uredi VE | uredi]

Uprava[uredi VE | uredi]

Douala se sastoji od 120 gradskih četvrti podijeljenih u 6 gradskih okruga. Svaka četvrt je posebna, pravi mali grad u gradu.

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Douala