Dovyalis caffra
| Dovyalis caffra | |
|---|---|
 Dovyalis caffra, ilustracija | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Malpighiales |
| Porodica: | Salicaceae |
| Rod: | Dovyalis |
| Vrsta: | D. caffra |
| Dvojno ime | |
| Dovyalis caffra (Hook.f. & Harv.) Warb. | |
| Baze podataka | |
Dovyalis caffra, drvo ili grm iz tribusa Flacourtieae, porodica vrbovki (Salicaceae). Rašireno je po dijelovima Afrike
To je do 6 metara visoko drvo ili grm, zimzeleno, dvodomno ili rijetko poligamno, oboružano bodljama dugim do 6 cm;; kora pepeljastobijela do smeđa s uzdužnim grebenima i pukotinama; krajnje grančice često su dosta skraćene, duge do oko 2 cm ili tvore jastučaste strukture. Lišće na mladim izbojcima naizmjenično. Muški cvjetovi svijetlozeleni, s 5-10 cvjetova u skupinama po 3; čaška 2-5-režnjevita; režnjevi 3 mm dugi, eliptični, dlakavi; prašnici brojni; niti duljine 5 mm; nektarije dlakave. Ženski cvjetovi svijetlozeleni, pojedinačni ili skupljeni po 2-3 u snopove na skraćenim izbojcima; peteljke duge 4-10 mm; čaška duboko 5-7-režnjevita, režnjevi 3 mm dugi, eliptično-lancetasti, puberulozni, ušiljeni, ponešto zavinuti; disk rijetko dlakav; jajnik 5-7-režnjevit, unilokularan; posteljica 5-7, svaka posteljica s 2 ovula; stilovi 5-7. Plod okruglast, promjera 3-6 cm, sitno baršunast, svijetložut. Sjemenke su brojne, vunaste, duge 1 cm. Dovyalis caffra, ili Kei-jabuka, od prosinca do otprilike veljače, prekriveno je masom žutih plodova nalik marelicama.[1]
Uobičajeni je sastojak mješovitih šikara, riječnog grmlja, otvorenih šume i šume; raste na raznim tlima.[1]
Od okruga Bathurst u Istočnom Capeu prema sjeveru duž obale i u dolinama rijeka do Natala, istočnog, središnjeg i sjevernog Transvaala, te se proteže do Ziombabvea (Rodezije). Unesena je u Kaliforniju i Australiju.[1]
-
D. caffra -
D. caffra -
D. caffra -
D. caffra -
D. caffra
