Drijen
| Drijen | |
|---|---|
 crveni drijen, ilustracija | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Cornales |
| Porodica: | Cornaceae |
| Potporodica: | Cornoideae Endl. |
| Rod: | Cornus L., 1753 |
| Baze podataka | |
Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljka[1][2][3] lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki. Ime mu dolazi od latinske riječi cornu (rog), zbog čvrstoće i izgleda stabla koje može narasti do 5 metara.
Drijen je raširen po sjevernoj hemisferi Eurazije i Sjeverne Amerike, te na području Kine, Koreje i Japana. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, to su crveni drijen, bijeli drijen ili bijeli svib i svib (Cornus sanguinea) s podvrstama C, s. subsp. australis i C. s. subsp. hungarica.
Drvo drijena je čvrsto i otporno na bolesti i štetočine, te su se od njega izrađivali tradicionalni alati. plod je crvena jajolika bobica poznata kao drenjina ili drenjula, koja postaje slatka tek kad skroz dozrije, a to bude pred kraj rujna.[4]
Postoji 51 priznata vrsta[5]
- Cornus alba L.
- Cornus alternifolia L.f.
- Cornus amomum Mill.
- Cornus asperifolia Michx.
- Cornus austrosinensis W.P.Fang & W.K.Hu
- Cornus bretschneideri L.Henry
- Cornus canadensis L.
- Cornus capitata Wall.
- Cornus chinensis Wangerin
- Cornus controversa Hemsl.
- Cornus darvasica (Pojark.) Pilip.
- Cornus disciflora Moc. & Sessé ex DC.
- Cornus drummondii C.A.Mey.
- Cornus elliptica (Pojark.) Q.Y.Xiang & Boufford
- Cornus excelsa Kunth
- Cornus eydeana Q.Y.Xiang & Y.M.Shui
- Cornus florida L.
- Cornus foemina Mill.
- Cornus glabrata Benth.
- Cornus hemsleyi C.K.Schneid. & Wangerin
- Cornus hongkongensis Hemsl.
- Cornus iberica Woronow
- Cornus koehneana Wangerin
- Cornus kousa Bürger ex Hance
- Cornus macrophylla Wall.
- Cornus mas L.
- Cornus meyeri (Pojark.) Pilip.
- Cornus multinervosa (Pojark.) Q.Y.Xiang
- Cornus nuttallii Audubon ex Torr. & A.Gray
- Cornus obliqua Raf.
- Cornus oblonga Wall.
- Cornus officinalis Siebold & Zucc.
- Cornus oligophlebia Merr.
- Cornus papillosa W.P.Fang & W.K.Hu
- Cornus parviflora S.S.Chien
- Cornus peruviana J.F.Macbr.
- Cornus quinquenervis Franch.
- Cornus racemosa Lam.
- Cornus rugosa Lam.
- Cornus sanguinea L.
- Cornus schindleri Wangerin
- Cornus sericea L.
- Cornus sessilis Torr.
- Cornus suecica L.
- Cornus sunhangii T.Deng, Z.Y.Lv & Zhi M.Li
- Cornus ulotricha C.K.Schneid. & Wangerin
- Cornus volkensii Harms
- Cornus walteri Wangerin
- Cornus wardiana Rushforth & Wahlsteen
- Cornus wilsoniana Wangerin
- Cornus ×acadiensis Fernald
- Cornus ×arnoldiana Rehder
- Cornus ×elwinortonii Mattera, T.Molnar & Struwe
- Cornus ×friedlanderi W.H.Wagner
- Cornus ×rutgersensis Mattera, T.Molnar & Struwe
- Cornus ×slavinii Rehder
- Cornus ×unalaschkensis Ledeb.
- Stablo drijena cvjeta među prvima na proljeće, a plodove daje među posljednjima u jesen. Zbog toga je nastala narodna priča prema kojoj je drijen zavarao i samoga vraga.[3]
- Stari Sloveni vjerovali u pravilo prema kojem od davnina na svijetu postoje samo tri "magična drveta" – drijen, hrast i tisa.[6]
- Za ljekovitost drijena znalo još od antičke Grčke.[6]
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cornus |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Cornus |
- ↑ https://gospodarski.hr/casopis/zdrav-kao-drijen/
- ↑ https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/10/14/drijen-najcudnija-biljka-naseg-podneblja-najvise-voli-niciju-zemlju
- ↑ a b https://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/
- ↑ Priroda i biljke
- ↑ Catalogue of Life: 2017 Annual Checklist
- ↑ a b https://agrosavjet.com/recept-za-liker-od-drenjina-sa-rakijom-upotreba-i-ljekovita-svojstva-drenjka/