Drijen

Izvor: Wikipedija
Drijen
crveni drijen, ilustracija
crveni drijen, ilustracija
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Cornales
Porodica: Cornaceae
Potporodica: Cornoideae
Endl.
Rod: Cornus
L., 1753
Baze podataka

Flora Croatica

Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljka[1][2][3] lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki. Ime mu dolazi od latinske riječi cornu (rog), zbog čvrstoće i izgleda stabla koje može narasti do 5 metara.

Drijen je raširen po sjevernoj hemisferi Eurazije i Sjeverne Amerike, te na području Kine, Koreje i Japana. U Hrvatskoj raste nekoliko vrsta, to su crveni drijen, bijeli drijen ili bijeli svib i svib (Cornus sanguinea) s podvrstama C, s. subsp. australis i C. s. subsp. hungarica.

Drvo drijena je čvrsto i otporno na bolesti i štetočine, te su se od njega izrađivali tradicionalni alati. plod je crvena jajolika bobica poznata kao drenjina ili drenjula, koja postaje slatka tek kad skroz dozrije, a to bude pred kraj rujna.[4]

Postoji 51 priznata vrsta[5]

Vrste[uredi | uredi kôd]

  1. Cornus alba L.
  2. Cornus alternifolia L.f.
  3. Cornus amomum Mill.
  4. Cornus asperifolia Michx.
  5. Cornus austrosinensis W.P.Fang & W.K.Hu
  6. Cornus bretschneideri L.Henry
  7. Cornus canadensis L.
  8. Cornus capitata Wall.
  9. Cornus chinensis Wangerin
  10. Cornus controversa Hemsl.
  11. Cornus darvasica (Pojark.) Pilip.
  12. Cornus disciflora Moc. & Sessé ex DC.
  13. Cornus drummondii C.A.Mey.
  14. Cornus elliptica (Pojark.) Q.Y.Xiang & Boufford
  15. Cornus excelsa Kunth
  16. Cornus eydeana Q.Y.Xiang & Y.M.Shui
  17. Cornus florida L.
  18. Cornus foemina Mill.
  19. Cornus glabrata Benth.
  20. Cornus hemsleyi C.K.Schneid. & Wangerin
  21. Cornus hongkongensis Hemsl.
  22. Cornus iberica Woronow
  23. Cornus koehneana Wangerin
  24. Cornus kousa Bürger ex Hance
  25. Cornus macrophylla Wall.
  26. Cornus mas L.
  27. Cornus meyeri (Pojark.) Pilip.
  28. Cornus multinervosa (Pojark.) Q.Y.Xiang
  29. Cornus nuttallii Audubon ex Torr. & A.Gray
  30. Cornus obliqua Raf.
  31. Cornus oblonga Wall.
  32. Cornus officinalis Siebold & Zucc.
  33. Cornus oligophlebia Merr.
  34. Cornus papillosa W.P.Fang & W.K.Hu
  35. Cornus parviflora S.S.Chien
  36. Cornus peruviana J.F.Macbr.
  37. Cornus quinquenervis Franch.
  38. Cornus racemosa Lam.
  39. Cornus rugosa Lam.
  40. Cornus sanguinea L.
  41. Cornus schindleri Wangerin
  42. Cornus sericea L.
  43. Cornus sessilis Torr.
  44. Cornus suecica L.
  45. Cornus sunhangii T.Deng, Z.Y.Lv & Zhi M.Li
  46. Cornus ulotricha C.K.Schneid. & Wangerin
  47. Cornus volkensii Harms
  48. Cornus walteri Wangerin
  49. Cornus wardiana Rushforth & Wahlsteen
  50. Cornus wilsoniana Wangerin
  51. Cornus ×acadiensis Fernald
  52. Cornus ×arnoldiana Rehder
  53. Cornus ×elwinortonii Mattera, T.Molnar & Struwe
  54. Cornus ×friedlanderi W.H.Wagner
  55. Cornus ×rutgersensis Mattera, T.Molnar & Struwe
  56. Cornus ×slavinii Rehder
  57. Cornus ×unalaschkensis Ledeb.

Ostalo[uredi | uredi kôd]

  • Stablo drijena cvjeta među prvima na proljeće, a plodove daje među posljednjima u jesen. Zbog toga je nastala narodna priča prema kojoj je drijen zavarao i samoga vraga.[3]
  • Stari Sloveni vjerovali u pravilo prema kojem od davnina na svijetu postoje samo tri "magična drveta" – drijen, hrast i tisa.[6]
  • Za ljekovitost drijena znalo još od antičke Grčke.[6]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Cornus
Wikivrste imaju podatke o taksonu Cornus

Izvori[uredi | uredi kôd]