Dula

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dula ili doula je žena koja pruža psihičku i praktičnu podršku drugoj ženi[1] za vrijeme trudnoće, poroda i babinja. Riječ doula dolazi iz starogrčkog jezika, a značila je "ona koja služi" odnosno sluškinja, robinja. Neke doule pružaju ženama podršku u slučaju spontanog pobačaja, prekida trudnoće ili liječenja neplodnosti. Osim što pruža podršku ženi,[2] doula pruža podršku i drugim članicama i članovima obitelji. Doula nije zdravstvena radnica i ne pruža zdravstvenu zaštitu, odnosno nema kliničku ulogu. U prošlosti, žene koje su imale iskustvo trudnoće, poroda i babinja bile su kontinuirana podrška ženama koje su prvi puta prolazile kroz to iskustvo. Međutim, s vremenom, sve je manje žena rađalo kod kuće i na porod su odlazile u bolnicu gdje je kontinuirana podrška rodiljama postala iznimka, a ne standard[3]. Suvremene bolničke prakse u području skrbi za rodilju smanjile su dostupnost primalje i njezinu podršku ženi tijekom trudnoće, poroda i babinja. Zdravstvena skrb žena postala je fragmentirana što je dovelo do diskontinuiteta zdravstvene skrbi zbog čega žena tijekom trudnoće, poroda i babinja dolazi u kontakt s velikim brojem zdravstvenih radnika.[4] „Intrapartalna njega treba biti dizajnirana s minimalnim zahvatima kako bi rezultirala zdravom majkom i djetetom te pozitivnim iskustvom poroda“[5], a na pozitivno iskustvo žene utječe nekoliko čimbenika od kojih su neki ispunjenje očekivanja[6][7] i normalan porod bez intervencija[8]. Neki aspekti poroda rodiljama se čine važnijima od drugih, a to su prisutnost podrške tijekom trudova i poroda. Kontinuirana podrška nije prikladna samo za ženu, ona također rezultira manjom potrebom za ublažavanjem boli, kraćim trajanjem poroda, normalnijim porodom i boljim ishodom za dijete. Kontinuirana podrška tijekom poroda može poboljšati ishode za žene i novorođenčad što uključuje veći broj spontanih vaginalnih poroda, kraće trajanje poroda i manji broj poroda carskim rezom, instrumentalni vaginalni porod, korištenje bilo koje analgezije, primjena regionalne analgezije, nisku petominutnu Apgar ocjenu i negativne osjećaje o iskustvu poroda. S druge strane, nisu pronađeni nikakvi dokazi o štetnosti kontinuirane skrbi tijekom poroda.[9]

S obzirom na to da mnoge rodilje tješi i ohrabruje kontinuirana prisutnost druge osobe za vrijeme trudova i poroda kakva u rodilištima često nije moguća, podrška doule je sve češća[10]. Moderna opstetrička, tj. ginekološka skrb često znači da će rodilje tijekom poroda iskusiti rutinske postupke što uključuje i kaskadu intervencija. To može imati štetne učinke na kvalitetu, ishod i iskustvo skrbi tijekom poroda. Podrška tijekom poroda može poboljšati fiziološke procese poroda kao i osjećaj kontrole i povjerenja rodilje u vlastitu snagu i sposobnost rađanja. To može smanjiti potrebu za opstetričkim intervencijama i zbog toga može poboljšati porođajno iskustvo rodilje[3].

Povijest i etimologija[uredi | uredi kôd]

Pratnja na porodu koja rodilji pruža podršku tijekom trudova, poroda i postpartuma, odnosno babinja, datira još iz prapovijesti, o čemu svjedoče arheološki nalazi, rezbarije u kamenu te antropološka istraživanja.[11] Suvremena uloga doule prvi je put proizašla iz pokreta za prirodan porod u Sjedinjenim Američkim Državama 1960-ih godina kada su žene počele izražavati želju za porodom bez lijekova i intervencija i kada su tijekom trudnoće tražile podršku prijateljice ili nekoga s formalnim ili praktičnim znanjem o porodu.[12]

Prednosti podrške doule za rodilju[13][uredi | uredi kôd]

Istraživanja pokazuju da općenito rodilje koje imaju kontinuiranu podršku tijekom trudova i poroda imaju:

  • 39% manji rizik od dovršetka poroda carskim rezom
  • 15% veću vjerojatnost spontanog vaginalnog poroda
  • 10% manji rizik za korištenje lijekova za ublažavanje boli
  • kraće trudove u prosjeku za 41 minutu
  • 38% manji rizik za dijete od niskog Apgara
  • 31% manji rizik od nezadovoljstva iskustvom poroda

Doule u Hrvatskoj[uredi | uredi kôd]

Doule u Hrvatskoj prisutne su već oko 15 godina.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. McLeish, Jenny; Redshaw, Maggie. 10. siječnja 2019. "Being the best person that they can be and the best mum": a qualitative study of community volunteer doula support for disadvantaged mothers before and after birth in England. BMC Pregnancy and Childbirth. 19 (1): 21. doi:10.1186/s12884-018-2170-x. ISSN 1471-2393. PMC 6327467. PMID 30630445CS1 održavanje: format PMC-a (link)
  2. Gruber, Kenneth J.; Cupito, Susan H.; Dobson, Christina F. 2013. Impact of Doulas on Healthy Birth Outcomes. The Journal of Perinatal Education. 22 (1): 49–58. doi:10.1891/1058-1243.22.1.49. ISSN 1058-1243. PMC 3647727. PMID 24381478
  3. a b Cochrane Library. 21. siječnja 2022. Continuous support for women during childbirth
  4. Alba, Ricchi; Franco, Rossi; Patrizia, Borgognoni; Maria, Chiara Bassi; Giovanna, Artioli; Chiara, Foa; Isabella, Neri. 2019. The midwifery-led care model: a continuity of care model in the birth path. Acta Bio Medica : Atenei Parmensis. 90 (Suppl 6): 41–52. doi:10.23750/abm.v90i6-S.8621. ISSN 0392-4203. PMC 6776178. PMID 31292414
  5. World Health Organization. WHO recommendations: intrapartum care for a positive childbirth experience. World Health Organization; 2018 (PDF). 26. veljače 2022.
  6. Christiaens, Wendy; Bracke, Piet. 26. listopada 2007. Assessment of social psychological determinants of satisfaction with childbirth in a cross-national perspective. BMC Pregnancy and Childbirth. 7 (1): 26. doi:10.1186/1471-2393-7-26. ISSN 1471-2393. PMC 2200649. PMID 17963491CS1 održavanje: format PMC-a (link)
  7. Hauck, Yvonne; Fenwick, Jennifer; Downie, Jill; Butt, Janice. 1. rujna 2007. The influence of childbirth expectations on Western Australian women's perceptions of their birth experience. Midwifery (engleski). 23 (3): 235–247. doi:10.1016/j.midw.2006.02.002. ISSN 0266-6138
  8. Hildingsson, Ingegerd; Johansson, Margareta; Karlström, Annika; Fenwick, Jennifer. 1. siječnja 2013. Factors Associated With a Positive Birth Experience: An Exploration of Swedish Women's Experiences. International Journal of Childbirth (engleski). 3 (3): 153–164. doi:10.1891/2156-5287.3.3.153. ISSN 2156-5287
  9. Continuous support for women during childbirth. Cochrane Library. 26. veljače 2022.
  10. Gruber, Kenneth J.; Cupito, Susan H.; Dobson, Christina F. 2013. Impact of Doulas on Healthy Birth Outcomes. The Journal of Perinatal Education. 22 (1): 49–58. doi:10.1891/1058-1243.22.1.49. ISSN 1058-1243. PMC 3647727. PMID 24381478
  11. Anthropologist's studies of childbirth bring new focus on women in evolution. www1.udel.edu. Pristupljeno 26. veljače 2022.
  12. Morton, Christine H. Birth ambassadors : doulas and the re-emergence of woman-supported birth America. Amarillo, Texas : Praeclarus Press, LLC, [2014]. str. 51–101. ISBN 9781939807069
  13. Evidence on: Doulas. Evidence Based Birth® (engleski). 14. kolovoza 2017. Pristupljeno 21. siječnja 2022.