Prijeđi na sadržaj

Dvorac Esterhazy u Dardi

Koordinate: 45°37′19″N 18°41′11″E / 45.6220413°N 18.6863117°E / 45.6220413; 18.6863117 (WD)
Izvor: Wikipedija
Dvorac Esterhazy, Darda
Dvorac Esterhazy u Dardi
Dvorac Esterhazy u Dardi
Dvorac Esterhazy u Dardi
Lokacija Darda , Hrvatska
Koordinate 45°37′19″N 18°41′11″E / 45.6220413°N 18.6863117°E / 45.6220413; 18.6863117 (WD)
Arhitekt nepoznat
Arhitekt. stil Klasicizam

Dvorac Esterházy nalazi se u općini Darda, kraj Osijeka.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prvi posjednici vlastelinstva Darda bili su Janos i Friedrich Veterani, koji su imanje stekli u doba kralja Karla VI. Kraljica Marija Terezija daruje Dardu obitelji Esterházy 1749. godine, te oni ostaju vlasnici čitavo stoljeće.

Nije poznato točno vrijeme izgradnje dvorca, ali se pretpostavlja da je podignut na prijelazu 18. u 19. stoljeće za vrijeme Franje Esterházyja. U literaturi spominje Ivan Kazimir Esterházy kao mogući graditelj dvorca 1813. godine.

Arhitektura

[uredi | uredi kôd]

Dvorac je jednokatna građevina površine od 1.700 četvornih metara. Izgrađen je u klasicističkom stilu. Ima trokrilan U-tlocrt, gdje se prostorije vežu na uzdužni hodnik uz dvorišno pročelje. Na glavnom je ulazu središnji rizalit s altanom i trokutnim zabatom. Bočna krila dvorca jednostavnih su linija, a u dvorišnom dijelu nastavljaju se u prizemnim gospodarskim zgradama. U kompleks dvorca i perivoja ulazi se kroz secesijska vrata - rad nepoznatog majstora.

Današnje stanje

[uredi | uredi kôd]

Dvorac u Dardi zaštićen je kao nepokretna kulturna baština druge vrijednosne kategorije, i u lošem je stanju. Za vrijeme Domovinskog rata devastiran je i opljačkan te čeka obnovu. Uz adaptaciju dvorca, bila je planirana i aktivnija briga o zaštićenom perivoju, ali još nije ostvareno ništa od toga. Dvorac je u novije vrijeme koristilo poduzeće Belje kao sjedište Agroindustrijskog razvoja. U svibnju 2009. poduzeće Belje (koncern Agrokor) darovao je dvorac općini Darda s ciljem da ga se učini dostupnijim javnosti.

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Mladen Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji u Slavoniji, Zagreb 1998. ISBN 953-97121-0-6
  • Kulturno-povijesna baština Osječko-baranjske županije (str. 20)
  • Biljana Bekić, "Baranjski dvorci od Eugena Savojskog do dinastije Habsburg", Baranjski dom, I, 94, Beli Manastir, 8-9. XI. 2006.