Dvorac Lida

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Rekonstrukcija nekadašnjeg dvorca je danas muzej.
Ostaci dvorca prije potpune restauracije u gradu Lidi na fotografiji iz 1916. godine.
Dvorac Lida na poštanskoj marci iz 2005. godine.

Dvorac Lida (bjeloruski: Лідскі замак) bio je jedan od nekoliko dvoraca izgrađenih u vrijeme vladavine litavskog vladara Gediminasa u ranom 14. stoljeću za zaštitu Velike Kneževine Litve od osvajanja vitezova Teutonaca. Oko dvorca je kasnije izrastao i grad Lida, koji se danas nalazi na područje Bjelorusije. Dvorac se nalazio na nadmorskoj visini od 141 metra.[1]

Mjesto za izgradnju dvorca bilo je pomno izabrano na području između rijeka Kamenka i Lida, koje omeđuju dvorac sa zapada i istoka. Konstrukcija i izgradnja pomoćnih zidova dvorca trajala je od 1323. do 1325. godine. Kasnije su zidovi popločani crvenom opekom. Dvorac je imao dva tornja i crkvu, koja je 1533. godine preseljena izvan obrambenih zidina. Na višim razinama dvoraca nalazile su se odaje plemića, a na nižima sobe za smještaj vojnika.

Unatoč jakoj obrani, dvorac Lida je bio dvaput napadnut od strane Teutonaca (1384. i 1392.). Litvanski veliki knez Vitold dao je dvorac svome savezniku kanu Toktamišu na upravljanje.[2] Tijekom 1406., neki članovi obitelji Smolensk su pokušali na prijevaru osvojiti dvorac, ali svaki put bezuspješno. Dvorac Lida je 1433. godine bio predmet sukoba kneza Švitrigaila i Sigismunda Kęstutaitisa.

Sljedećih nekoliko desetljeća nije bilo pokušaja osvajanja dvorca. Prvi koji su osvojili dvorac bili su Krimski Tatari 1506., i kontrolirali su ga do kraja Rusko-poljskih ratova (1654. - 1667.), kada su dvorac osvojili Poljaci 1659. godine. Tijekom Velikog sjevernog rata Šveđani su dva puta osvojili dvorac, ali su prilikom opsada uništili dvije kule i sve stražarnice. 1794. godine ostaci dvorca bili su područje bitke između Rusa i Kościuszkovih pristaša.

Nakon gradskog požara 1891. godine, sjevernozapadni toranj i dijelovi zapadnog zida dvorca su se srušili za dobivanje kamena za popraljanje kuća uništenih u požaru. No, cijeli taj vandalistički čin evidentirali su studenti iz Sankt Peterburga. Tijekom 1920-ih provedena je restauracija jednog dijela zidina. 22. siječnja 1940., prema Staljinovoj odredbi, dvorac je proglašen arheološkim spomenikom a 1953. je stavljen pod državnu zaštitu.[3]

Također, tijekom 20. stoljeća, u prostorima ostataka dvorca povremeno je dolazio cirkus i organizirao predstave, a neko vrijeme je tu bio smješten i gradski zoološki vrt. Svakoga Božića unutar ostataka zidina dvorca se postavljalo i ukrašavalo veliko božićno drvce, a u njegovom su kićenju sudjelovali svi voljni građani. Od 1982. započela je ozbiljna restauracija zidova i zamjena dotrajalih opeka za nove, ali ispečene na tradicionalni i autentični način. Restaurirali su se svi zidovi, a svaki od njih bio je visok po 12 metara. Cjelokupna restauracija dvorca završena je 2010. godine.

Svake godine se u prostorima i oko dvorca održava viteški srednjovjekovni turnir. Današnji dvorac je pretvoren u muzej.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (engl.) Položaj dvorca Lida, elevationmap.net, pristupljeno 23. ožujka 2016.
  2. (engl.) Bjeloruski dvorci u 14. i 15. stoljeću, belarustourism.by, pristupljeno 23. ožujka 2016.
  3. (engl.) Dvorac Lida - službene stranice Bjelorusije, belarus.by, pristupljeno 23. ožujka 2016.