Edvard Munch

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Edvard Munch
Postimpresionizam - Simbolizam
Edvard Munch
Aksel Johannessen, Munch s portretom Jappea Nilssena
Rođenje 12. prosinca 1863.
Løten, Norveška
Smrt 23. siječnja 1944.
Ekely, Norveška
Vrsta umjetnosti slikarstvo - crtež - grafika
Utjecao Ekspresionizam, Francis Bacon, itd.
Poznata djela Krik
Poljubac
Ples života
Potpis Munch autograph.png
Portal o životopisima

Edvard Munch (Løten, 12. prosinca 1863. - Ekely, 23. siječnja 1944.), norveški slikar.

Tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu. Kao vječito nespokojan, pomalo morbidan pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića, podjednako u gužvi velegrada kao i pred uznemirujućom veličinom prirode. Spomenuta raspoloženja Munch prenosi i na platno, služeći se linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melankolično. Takvu atmosferu stvorio je na slikama Krik, Tjeskoba, Na mostu. Proslavio se u Njemačkoj u 20. stoljeću, te na tamošnje slikare ekspresioniste izvršio znatan utjecaj.

Munch je bio kronični bolesnik cijelog svog života. Vjeruje se kako je bolovao od bipolarnog poremećaja (poznatijeg kao manijakalna depresija).

Slavna djela[uredi VE | uredi]

Krik, tempera i pastel na kartonu, 90x75 cm, Munchov muzej, Oslo.
Pojačano osiguranje u Munchovom muzeju u Oslu.

Krik (1893.; izvornog naziva "Očaj") je najslavnija Munchova slika koja spada u najprepoznatljivija svjetska djela. Ona pripada skupini slika koje je Munch nazvao "Friz života", a u kojoj je istraživao teme života, ljubavi, straha, smrti i melankolije. Kao što je slučaj i s drugim djelima iz ove serije, Munch je napravio brojne verzije istog motiva. Najpoznatija verzije je bila ukradena iz Munchovog muzeja u Oslu, 22. kolovoza, 2004. god., no već 31. rujan, 2006. norveška policija je pronašla počinitelje i povratila sliku skupa s još jednom - Madonna.

Teme iz Friza života se kontinuirano provlače kroz njegov cijeli život. One se mogu prepoznati u djelima kao što su: Bolesno dijete (1886., portret njegove preminule sestre Sofije), Pepeo (1894.) i Most. Na "Mostu" se nalaze bezoblične figure koje nemaju prepoznatljivih karakteristika i lica. Zastrašujući oblici tamnog drveća i kuća natkrivljuju figure i pojačavaju osjećaj strave. Žene su na Munchovim slikama prikazivane ekstremno, ili kao krhke, nevine žrtve ili kao smrtonosne vampirice. Mnogi kažu da to proizilazi iz njegovih seksualnih tjeskoba.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Edvard Munch