Ekonomska podloga hrvatskog pitanja

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ekonomska podloga hrvatskog pitanja
Autor Rudolf Bićanić
Jezik hrvatski
Datum (godina)
izdanja
1938.
Broj stranica 252

Knjiga Ekonomska podloga hrvatskoga pitanja djelo je Rudolfa Bićanića, hrvatskog ekonomista, sociologa i političara, koje opisuje opisuje ekonomski položaj Hrvata i drugih stanovnika "prečanskih" krajeva u Kraljevini Jugoslaviji. Autor iznošenjem i analizom niza (državnih) statističkih podataka ukazuje na ekonomsko izrabljivanje provođeno od strane centralne vlasti u Beogradu te opisuje mehanizme pomoću kojih je isto provođeno.

Sadržaj[uredi VE | uredi]

Sadržaj Ekonomske podloge hrvatskoga pitanja strukturiran je u 25 poglavlja, od čega su dva uvodna, a ostatak je raspodijeljen na tri djela.

Uvodni dio bavi se utvrđivanjem demografske strukture prve Jugoslavije i ekonomskog proizvoda pojedinih dijelova.

Prvi dio je prikaz zatečene situacija kraha dvojne monarhije te ekonomska politika novonastale države kojom je pod motom poratne obnove Srbije započelo ekonomsko iskorištavanje "prečanskih krajeva".

U drugi dijelu knjige Bićanić analizira tada postojeće metode uspotrebljavane za transfer ekonomskog proizvoda u Beograd i užu Srbiju državne investicije i porezna politika, državne željeznice, državne banke, državni monopoli, vojska) te upozorava na nesrazmjernu zastupljenost Srba iz uže Srbije u svim državnim institucijama.

Treći (najkraći) dio sumira prethodno opisano stanje i donosi razmišljanja o budućem položaju Hrvata u tadašnjoj državi.

Glavne teze[uredi VE | uredi]

U kraljevini Jugoslaviji "prečanski" krajevi se pomoću državnog aparata ekonomski iskorištavaju (npr. samo se 53,4% poreza ubranog u tadašnjoj Savskoj banovini utroši na području Savske banovine).

Sve glavne i većinu činovničkih položaja u državnim bankama, monopolima i ostalim poduzećima, državnoj administraciji, vojsci i žandarmeriji drže Srbi i trend je povećanja njihova udjela.

Ekonomsko iskorištavanje se vrši u korist isprepletene beogradske političke i gospodarske elite i Srba iz središnje Srbije iako čine samo 23% stanovništva. Ekonomsko iskorištavanje se vrši i nad prečanskim Srbima u Hrvatskoj, Bosni i Vojvodini koji čine 19,5% stanovništva. Iako im vlast daje razne povlastice nad Hrvatima, njihovi ekonomski interesi su dugoročno sukladni onima Hrvata.

Porezni teret na hrvatskim područjima je drastično povećan u odnosu na zatečen krajem dvojne monarhije. Istodobno državni aparat zanemaruje ulaganja u sve od prometnica do obrazovanja i sudstva. Jedino na što se troši (dvostruko) više je žandarmerija.

Državnom intervencijom općenito se guši gospodarski život u hrvatskim područjima, no najgora situacija je direktno vezano za državno uništavanje stočarstva, politiku državnih duhanskih monopola i sl. na selu, sa siromašnijim područjima Dalmacije i Hercegovine na rubu gladi.

Postojeća situacija u Jugoslaviji nije održiva.

Značaj[uredi VE | uredi]

Ekonomska podloga hrvatskoga pitanja kao najpoznatije Bićanićevo djelo nastala je za njegova rada u Zavodu za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva, koji se može smatrati prednikom Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (IDIS)[1] 1 i tada sastavnog dijela "gospodarske komponente HSS-a" - organizacije za uzajamnu pomoć Gospodarska sloga na čijem je on čelu. Bićanićevo djelo nije samo prikaz tadašnjih gospodarskih i društvenih prilika u Kraljevini Jugoslaviji, već djelo od velikog političkog značenja. Naposljetku, Bićanić je između ostaloga i koautor tadašnjeg gospodarskog i socijalnog programa HSS-a.

Izdanja[uredi VE | uredi]

Ekonomska podloga hrvatskoga pitanja prvi puta je objavljena 1938. godine te odmah nakon objave i zabranjena.[2] Drugo izdanje izvršeno je, u već drugačijim političkim okolnostima, 1939. godine, ovaj puta s predgovorom Bićanićeva suradnika i vođe HSS-a Vladka Mačeka.

Usprkos nezanemarivom utjecaju i očitim poveznicama s ekonomskom politikom koja je bila provođena u drugoj Jugoslaviji, treće izdanje pričekalo je 1999. godinu, četvrto i posljednje je izvršeno 2004. godine kada Bićanićevo djelo postaje prva knjiga biblioteke Hrvatska ekonomska misao.

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. 1 Od 1993. godine nosi naziv Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu 1964.-2014., ur. Vlasta Ilišin, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-6218-57-8, str. 17. i fusnota 10 na str. 17., pristupljeno 3. siječnja 2018.
  2. Bićanić, Rudolf, pravo.unizg.hr, pristupljeno 3. siječnja 2018.
  3. Institut za društvena istraživanja u Zagrebu 1964.-2014., ur. Vlasta Ilišin, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-6218-57-8, str. 60., pristupljeno 3. siječnja 2018.