Rudolf Bićanić

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Rudolf Bićanić (Bjelovar, 5. lipnja 1905. - 9. srpnja 1968.), bio je hrvatski ekonomist, gospodarski povjesničar, sociolog sela, političar i sveučilišni profesor.

Životopis[uredi VE | uredi]

Rudolf Bićanić rođen je u Bjelovaru 1905. godine. Studirao u Parizu i Zagrebu gdje je doktorirao 1931. godine.

Kao član HSS-a nastavlja rad na politici Stjepana Radića u vrijeme diktature. Godine 1933. osuđen na tri godine zatvora koje je odslužio zajedno s Vladkom Mačekom u Srijemskoj Mitrovici. Nakon izlaska iz zatvora Bićanić je imenovan tajnikom Komisije za pomoć pasivnim krajevima. Kao član ravnateljstva Gospodarske sloge (od 1936. godine) osnovao Zavod za proučavanje seljačkog i narodnog gospodarstva, preteču Ekonomskog instituta u Zagrebu. Istodobno je uređivao Gospodarsku slogu i Politički pregled. Na čelu toga Zavoda je bio do 1940. godine kada postaje ravnatelj Direkcije za vanjsku trgovinu Jugoslavije na osnovu sporazuma Cvetković-Maček. Od 1941. do 1943. godine bio je prvi viceguverner Narodne banke Jugoslavije u izbjeglištvu u Londonu. U veljači 1945. godine zajedno s predsjednikom jugoslavenske izbjegličke vlade Ivanom Šubašićem vratio se u Jugoslaviju gdje je bio na čelu Uprave za vanjsku trgovinu koju napušta nakon što su komunisti preuzeli svu vlast 1946. godine. Godine 1945. napustio je politiku Mačekovog HSS-a i priklonio se HRSS-u. Profesorom na Pravnom fakultetu u Zagrebu postao je 1946. godine gdje predaje ekonomsku politiku, ekonomiku vanjske trgovine i gospodarsku povijest.

Suprug anglistice Sonie Bićanić.[1][2]

Djela[uredi VE | uredi]

Najpoznatije knjige su mu:

  • Kako živi narod. Život u pasivnim krajevima, I. knjiga, 1936.
  • Ekonomska podloga hrvatskog pitanja, 1938.
  • Kako živi narod, II. knjiga, 1939., zajedno sa Željkom Macanom i suradnicima
  • Hrvatska ekonomika na prijelazu iz feudalizma u kapitalizam. I. Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji, 1750-1860., 1951.
  • Začeci kapitalizma u hrvatskoj ekonomici i politici, 1952.
  • Economic Policy in Socialist Yugoslavia, 1973.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Sonia Wild Bićanić, Fraktura. Pristupljeno 2. srpnja 2016.
  2. Dvije linije života Durieux. Sanjin Ivandić, Novi list. Pristupljeno 2. srpnja 2016.