Esencijalni nutrijent

Izvor: Wikipedija

Za optimalno održanje fiziološke i anatomske stabilnosti organizma, moraju se hranom unositi i mnoge esencijalne tvari koje se u organizmu ne mogu sintetizirati, a organizmu su prijeko potrebne. Procjenjuje se da njih uključuju 24 esencijalna organska spoja (9 aminokiselina, 2 masne kiseline i 13 vitamina) te minerali. Potreba za njima se očituje u njihovoj kemijskoj građi, a ne kao izvori energije.

Tvari koje se u metabolizmu svode na zajedničke osnovne spojeve (acetil-CoA, spojevi Krebsovog ciklusa, ATP), a služe kao izvor energije, mogu se pri manjku djelomično nadomjestiti međusobnim pretvorbama. Npr, pri nedostatku ugljikohidrata kao izvor energije se počinju koristiti masne kiseline i aminokiseline uz neke neželjene pojave (gubitak tjelesne mase, ketoza).

Nasuprot tome, nedostatak esencijalnih nutrijenata nije moguće nadoknaditi metabolizmom jer su specifične kemijske građe i nezamjenjivi, a najčešće su biljnog i životinjskog porijekla.

Popis esencijalnih nutrijenata[uredi | uredi kôd]

Vitamini[uredi | uredi kôd]

Minerali[uredi | uredi kôd]

Esencijalne aminokiseline[uredi | uredi kôd]

Esencijalne masne kiseline[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Pfeiffer, C.C., 1978, p. 137.
  2. Pfeiffer, C.C., 1978. p. 134.
  3. Mertz, W. 1974. The newer essential trace elements, chromium, tin, vanadium, nickel and silicon. Proc. Nutr. Soc. 33 p. 307.
  4. Pfeiffer, C.C., Zinc and other Micro-Nutrients, Keats Publishing, Connecticut, 1978. p.123