Prijeđi na sadržaj

Eten

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Etilen)
Molekula (Etilen (ili eten)

Etilen (prema etil + en; eten, C2H4, H2C=CH2) je nezasićeni plinoviti ugljikovodik, prvi član alkena, homolognoga niza ugljikovodika.

Osobine i svojstva

[uredi | uredi kôd]

Etilen je otkrio u 17. stoljeću J. J. Becher, grijući etanol zajedno sa sumpornom kiselinom.

Eten je organski, bezbojan i zapaljiv plin, tališta -169 °C, vrelišta -103,7 °C, slatkasta i opojna mirisa. Pomiješan sa zrakom daje eksplozivnu smjesu. Vrlo je reaktivan i lako adira brom (adicijom na dvostruku vezu lako veže molekule broma), vodik, sumpornu kiselinu i mnogobrojne druge spojeve, pri čem dvostruka veza između ugljikovih atoma prelazi u jednostruku.

Nalazi se u manjim količinama u koksnom i rafinerijskom plinu.

Naziv

[uredi | uredi kôd]

Po IUPACu ime ovog plina je eten.

Dobivanje

[uredi | uredi kôd]

U velikim količinama proizvodi se industrijski pirolizom (krekiranjem) viših ugljikovodika dobivenih preradbom /iz/ nafte.

Etilen se može dobiti:

1. dehidratacijom etanola jakim higroskopnim sredstvom (npr. sumporna kiselina) daje eten:

CH2=CH2 + H2SO4 --> CH3CH2OSO3H

C2H6O --> C2H4 + H2O

CH3CH2OSO3H + H2O --> CH3CH2OH + H2SO4

2. Hidrogeniranjem acetilena (etina)

C2H2 + H2 --> C2H4

x CH2=CH2 --> (-CH2CH2-)

3. Krekiranjem alkana

C3H8 --> C2H4 + CH4

Uporaba

[uredi | uredi kôd]

Zbog svojih svojstava, jedna je od najvažnijih sirovina u organskoj kemijskoj industriji i petrokemiji za mnoge organske sinteze (npr. sintezu etanola, etanala, etilen-glikola, dietil-sulfata, etilamina, dikloretana, trikloretilena i dr.).

Upotrebljava se i kao sredstvo za ubrzavanje (prisilno) dozrijevanja plodova (voća i povrća), a u prirodi djeluje kao biljni hormon (potiče cvjetanje i stimulira klijanje sjemena).

Polimerizacijom etilena nastaje poznat i važan polimerni materijal polietilen (polieten).

Izvori

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Eten koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.