Vidi kôd stranice Fehim Spaho

{{Infookvir političar
|ime             = Fehim [[Efendija|ef.]] Spaho
|slika           = Fehim Spaho.jpg|220px
|veličina        = 220px
|opis slike      = 
|malaslika       = 
|opis male slike = 
|datum rođenja   = [[13. veljače]] [[1877.]], [[Sarajevo]]
|datum smrti     = [[14. veljače]] [[1942.]], [[Sarajevo]]

|položaj         = 6. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]]
|mandat_start    = 1938.
|mandat_kraj     = 1942.
|potpredsjednik  = 
|potpremijer     = 
|zamjenik        = 
|premijer        = 
|predsjednik     = 
|prethodnik      = [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br> (naibu-reis)
|nasljednik      = [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br> (naibu-reis)

|čin2            = 
|mandat_start2   = 
|mandat_kraj2    = 
|potpredsjednik2 = 
|potpremijer2    = 
|zamjenik2       = 
|premijer2       = 
|predsjednik2    = 
|prethodnik2     = 
|nasljednik2     = 

|čin3            =
|mandat_start3   = 
|mandat_kraj3    = 
|potpredsjednik3 = 
|potpremijer3    = 
|zamjenik3       = 
|premijer3       = 
|predsjednik3    =
|prethodnik3     = 
|nasljednik3     = 

|stranka         =
|supruga         = 
|zanimanje       = [[teolog]], [[znanstvenik]], [[književnik]], [[prevoditelj]] 
|fusnote         = 
}}

'''Fehim [[Efendija|ef.]] Spaho''' ([[Sarajevo]], [[13. veljače]] [[1877.]] – [[Sarajevo]], [[14. veljače]] [[1942.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] je teolog, znanstvenik, književnik i prevoditelj, šesti po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Brat je vođi [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] [[Mehmed Spaho|Mehmedu Spahi]]. 

Vrijednim se smatraju njegovi prijevodi arapskih i turskih tekstova na [[Hrvatski jezik|hrvatski]]<ref>[https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=57319 Spaho, Fehim]:{{citat2|(...) djelovao je i kao prevoditelj s arapskog i turskoga na hrvatski jezik mnogih orijentalnih rukopisa.}}, enciklopedija.hr, pristupljeno 21. kolovoza 2021.</ref> i [[Bošnjački jezik|bošnjački jezik]]. Preveo je [[Gazi Husrev-beg]]ove vakufname{{fusg|2}} te priredio izdavanje rudarskog zakonika sultana [[Sulejman I.|Sulejmana I.]] iz [[1536.]] godine.<ref>[[Mahmud Traljić]], "Tiskani radovi Rehmetli Fehim ef. Spaho", ''Novi Behar'', god. XVI., Sarajevo, 15. veljače 1944., br. 4, 64.-66.</ref> 

== Životopis ==
Fehim Spaho rođen je u staroj obitelji s obrtničkim korijenima. On će se kasnije izjašnjavati kao [[Hrvati|Hrvat]], a brat Mustafa, po profesiji inženjer, kao [[Srbi]]n. Brat Mehmed se u studentsko vrijeme izjašnjavao kao Srbin, a poslije se nije htio nazivati ni Srbinom ni Hrvatom. Unuk brata Mehmeda, Sulejman bio je član [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i izjašnjavao se kao Srbin.<ref>[http://www.otvoreniparlament.rs/politicari/sulejman-spaho/ www.otvoreniparlament.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131230235110/http://www.otvoreniparlament.rs/politicari/sulejman-spaho/ |date=30. prosinca 2013. }}, "Sulejman Spaho"</ref> Fehimov otac Hadži Hasan ef. radio je kao muderiz{{fusg|3}} [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove]] [[džamija|džamije]] i ravnatelj [[šerijat]]ske sudačke škole. Fehim je u Sarajevu završio [[Mekteb ibtidaija|mekteb ibtidaiju]], a potom [[Ruždija|ruždiju]], te se upisao u gimnaziju da bi prešao u Šerijatsku sudačku školu, koju prve tri godine upisuje i pohađa kao privatist (privatno ili izvanredno), a onda četvrti i peti razred završava kao đak-šerijatlija. 

Karijeru u državnoj službi započeo je u listopadu [[1895.]] godine kao vilajetski arhivist u upravnom odjelu Zemaljske vlade u Sarajevu. Godine [[1908.]] postao je vladin perovođa, zatim tajnik, a [[1920.]] godine preuzeo je dužnost načelnika islamskog odjela u Ministarstvu vjera u [[Beograd]]u. U Sarajevo se vratio [[1923.]] godine kao viši vladin savjetnik i nadstojnik odsjeka za vjeroispovijesti. Iste je godine kao nepoćudan umirovljen, opet vraćen u službu i ponovno umirovljen. 

Fehim ef. Spaho se od mladosti isticao vlastitim, književnim izvornim i prevodilačkim radom. Jedina njegova izvorna pripovijetka je ''Mladi kućanik'', tiskana u ''[[Behar (časopis)|Beharu]]'', drugom godištu. Sitnije priloge tiska od početka izlaženja ''Nade'' u Sarajevu, čiji je urednik bio [[Silvije Strahimir Kranjčević]]. Pravi književni i prevodilački rad otpočinje od 1900. godine kada se počinje tiskati ''Behar'', obiteljski časopis u Sarajevu. Godine 1932. objavio je članke u ''Napredku'' i ''Hrvatskom kolu''. U članku u ''Napredku'' preveo je [[Evlija Čelebi|Evlijin Čelebijin]] opis vilajeta Zrinskog.<ref>Fehim Spaho, [http://www.infobiro.ba/article/845671 ''Evlija Čelebija kod Zrinskog''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230417003556/http://www.infobiro.ba/article/845671 |date=17. travnja 2023. }}, Napredak, kalendar za 1932., str. 58-66.</ref> U članku u ''Hrvatskom kolu'' piše o Hrvatima u Čelebijinom [[Putopis Evlije Čelebija|putopisu]].<ref>Fehim Spaho, ''Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu'', ''Hrvatsko Kolo'', 13/1932, str. 41.-50.</ref><ref>Fehim Spaho, [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/evlije.html ''Hrvati u Evlija Celebijinu putopisu''], hercegbosna.org</ref>

Njegovi književni radovi su raznovrsni i raznorodni od izvorne pripovijetke, prevedenih romana s turskog jezika, i pripovijetke turskog i arapskog jezika preko povijesno-komparativnih, kulturno-povijesnih, političko-povijesnih, religijskih i šerijatsko-pravnih rasprava i studija. Čak je prvi Fehim ef. Spaho preveo s arapskog na [[Bošnjački jezik|bošnjački jezik]], 206 noći iz ''[[Tisuću i jedna noć|Tisuću i jedne noći]]'', najpoznatijeg djela i najveće riznice svjetske književnosti. Ne samo to, Fehim ef. Spaho je prvi [[Bošnjaci|Bošnjak]] koji je ne jedan nego osam romana tijekom 1922., 1923., 1914. godine preveo na bošnjački jezik. 

[[Datoteka:Mehmed-i-Fehim-Spaho.jpg|thumb|lijevo|200px|Fehim i [[Mehmed Spaho]], 1938. godine]]

Naibom [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|IZ]] i predsjednikom Vrhovnog šerijatskog suda imenovan je [[1936.]] godine. Dvije godine nakon smrti reis-ul-uleme Maglajlića, [[26. travnja]], s 13 od 20 glasova postavljen je na njegovo mjesto. Ustoličen je za reis-ul-ulemu svečano [[10. lipnja]] [[1938.]] godine u [[Careva džamija u Sarajevu|Carevoj džamiji]] u Sarajevu.<ref>"Fehim Spaho umro 14. veljače iznenada", ''Novi list'', Sarajevo, 15. veljače 1942.</ref>

Polemika Spaho-[[Mehmed Handžić|Handžić]] razvila se na stranicama ''Kalendara Narodne uzdanice'' [[1939.]] godine. Zagovarao je koncept tumačenja islama u skladu s razvitkom suvremenog života.<ref>A. Karić, ''Panislamizam...'', 91.-97.</ref> Dopustio je usklađivanje islamskog načina mjerenja vremena s [[astronomija|astronomskim]] kalendarom, što je bitno za određivanje važnijih nadnevaka kao što je početak [[Ramazan]]a i njegov kraj te početak Bajrama. Smatrao je da islam mora prihvatiti suvremeno bankovno poslovanje, što znači da se može ukamaćivati vakufski novac. Međutim, protivio se mješovitim [[brak]]ovima i blagovanju mesa životinja koje nisu obredno zaklane po šerijatu. Podržavao je zabranu političke agitacije i nošenja [[šešir]]a islamskim vjerskim službenicima.

Prvi put je službeno posjetio [[Zagreb]] od [[24. lipnja|24.]] do [[27. lipnja|27.]] lipnja [[1940.]] godine kad je bio primljen kod [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]], bana [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]], zagrebačkog nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] i predsjednika [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]] [[Albert Bazala|Alberta Bazale]]. Dana [[28. ožujka]] [[1941.]] godine poziva sve islamske vjerske službenike na vjernost [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]],<ref>Z. Hasanbegović, ''Muslimani u Zagrebu...'', 172.</ref> no već [[26. travnja]] iste godine poziva muslimane na lojalnost novoj državi NDH.<ref>"Reis-ul-ulema uputio je proglas svim vjerskim organizacija Islamske vjerske zajednice", ''Novi Behar'', 1.-2., Sarajevo, 1941., 44.</ref> To se dogodilo nakon što se neposredno nakon uspostave NDH susreo sa [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]] koji mu je prenio [[Ante Pavelić|Pavelićeva]] jamstva da će vlada poštovati autonomiju [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|IVZ]]-a. U Gazi Husrev-begovoj džamiji [[11. svibnja]] Spaho je u obredu zahvale rekao: ''"Rodila se Nezavisna Država Hrvatska i otpočela je svoj život... Mi muslimani smo je od srca pozdravili, jer znamo, da se nijednom muslimanu ne će i ne može dogoditi nikakva nepravda... Zato smo se sastali danas u ovoj velebnoj džamiji da u njoj zahvalimo Svemogućem na ostvarenju Nezavisne Države Hrvatske"''.<ref>F. Ademović, ''Novinstvo i ustaška propaganda...'', 313.</ref>

Već idućega mjeseca [[8. lipnja]] 1941. godine Spaho se pismeno obratio vojskovođi Slavku Kvaterniku navodeći niz pritužbi na račun ustaške vlasti u Bosni i Hercegovini. Zamjerio je što je razgraničenjima župa Bosna opet raskomadana, te što se navodno u sarajevskim sudovima i državnim odvjetništvima postavljaju povjerenici isključivo [[katoličanstvo|katolici]]. Katolici su navodno zamijenili muslimane na položajima glavnih ravnatelja, a islamska djeca pohađaju katoličke škole časnih sestara. Sporadično ustaše vrše zločine nad muslimanima, a imamima se prijeti kod prevođenja [[pravoslavlje|pravoslavnih kršćana]] i [[judaizam|judaista]] na islam.<ref>IAS, FS-472, Koncept pisma F. Spahe S. Kvaterniku 8. lipnja 1941.</ref> Spaho je postao kritičar ustaškog režima i zaključio da Vlada ne poštuje kompetencije reisu-l-uleme koje ima po šerijatu. U studenom 1941. godine Ministarstvo bogoštovlja NDH je bez obvezne konzultacije s reis-ul-ulemom imenovalo referenta za islamsko bogoštovlje koji je bio pravnik bez šerijatske spreme. Doživjevši to kao poniženje funkcije Spaho je odlučio ''"da mora u interesu časti i položaja reis-ul-uleme ovu stvar goniti do najvišeg mjesta ili dobiti zadovoljštinu ili se povući"''.<ref>IAS, FS-777, Pismo F. Spahe A. Ugljenu 26. studenoga 1941.</ref>

Nakon što je iznenada preminuo [[dženaza]] je obavljena po nezapamćenom [[snijeg]]u pa je noć prije ukopa dvjestotinjak čistača razgrtalo sarajevske ulice. Umro je ne obavivši [[hadž]]. Svoju orijentalističku knjižnicu oporučno je darovao [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]], a brojne druge knjige ''Narodnoj uzdanici''.<ref>A. Nametak, ''Sarajevski nekrologij...'', 45.-46.</ref>

Iz sebe je ostavio osmero djece, četiri kćeri: Halidu, Bedriju, Seniju i Salihu, i četiri sina: Hasana, Muhammeda, Nedžiba i Džemala. Od Halide je imao četiri unučadi: Ismeta i Aminu, od Bedrije također dvoje: Almasu i Enisu, od Senije četvero: Rasemu, Mahmuta, Zulejhu i Behiju; od Salihe četvero: Suadu, Zejnu, Fatimu i Fehima, od Hasana dvoje: Melihu i Izeta, od Muhammeda dvoje: Sulejmana i Ibrahima, od Nedžiba četvero: Edina, Edinu, Aidu i Seniju i od Džemala također četvero: Sejdu, Mensuru Džemilu i Fehima zvanog ''Crni''. 

== Radovi ==
{{Refbegin|2}}
=== Znanstveni radovi ===
* ''Turski rudarski zakoni'' (Sarajevo, 1913.)
* ''Naši narodni nazivi mjeseci u turskim kalendarima iz XVII Vijeka'' (Sarajevo, 1930.)
* ''Staroslovenski crkveni stihovi u arapskom pismu'' (Sarajevo, 1931.)
* ''Jedan turski dokumenat o Krbavskoj bitci 1493'' (Sarajevo, 1931.)
* ''Prve kavane su otvorene u našim krajevima'' (Sarajevo, 1931. – 1932.)
* ''Pobune u Tuzlanskom srezu polovicom XVIII Vijeka'' (Sarajevo, 1933.)
* ''Još jedan neobjavljen dokumenat iz pokreta Husejn kapetana Gradaščevića'' (Sarajevo, 1934.)
* ''Iz javnog i privatnog života u Doba Turaka'' (Beograd, 1936.)
* ''Mješoviti brakovi'' (Sarajevo, 1938.)
* ''Arapski, perzijski i turski rukopisi Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu'' (Sarajevo, 1942.)

=== Kratka proza ===
* ''Mladi kućanik'' (Sarajevo, 1901.) 

=== Prijevodi ===
* ''Hiljadu i jedna Noć'' (''Binbir Gece Masalları'') (Sarajevo, 1925.) 
* ''Saliha Hanuma'' (''Saliha Hanım'') (Sarajevo, 1923.) 
* ''Safija'' (''Safiya'') (Sarajevo, 1923.)
* ''Grmuša'' (''Çalıkuşu'') (Sarakevo, 1923.)
* ''Kad sunce zalazi'' (''Gün batarken'') (Sarajevo, 1924.) 
* ''Zaboravljena ljubav'' (''Aşk-i memnu'') (Sarajevo, 1924.) 
* ''Zaostale bilješke umrle žene'' (''Olmüs Bir Kadinin Evrak-i Metrukesi'') (Sarajevo, 1924.)
* ''Bolja na srcu'' (''Kalp Ağrisi'') (Sarajevo, 1927.) 
* ''Handana'' (''Handan'') (Sarajevo, 1930.)

=== Prijevodi priča ===
* ''Trešnje'' (''Kızılcık Dalları'') (Sarajevo, 1929. – 30.)
* ''Jedna nedužna prevara'' (''Masumane Bir Hile'') (Sarajevo, 1929. – 30.)
* ''Na oporavak'' (''Nekâhat'') (Sarajevo, 1930.)
* ''Tetka Hava'' (''Havva Teyze'') (Sarajevo, 1932.)
* ''Babur Šahova sedžada'' (''Babür Šah'in Seccadesi'') (Sarajevo, 1936.)
* ''Čigra'' (''Topac'') (Sarajevo, 1938.)

=== O Spahi ===
* ''Reis Fehim ef. Spaho: čovjek vizije i akcije'' (Sarajevo, 2011) – Mustafa Spahić
* ''Fehim Spaho: život i djelo'' (Sarajevo, 2012) – Husejin Smajić
{{Refend}}

== Bilješke ==
#{{fusd|2}}Vakufname su isprave o zavještanju nekog dobra u vjerske, prosvjetne, zdravstvene, socijalne, prometne i(li) dobrotvorne svrhe. Svaka takva zaklada zove se vakuf, a njezin osnivač vakif (zakladnik).
#{{fusd|3}}Muderiz je učitelj na višoj školi, nastavnik, profesor.

== Povezani članci ==
* [[Reisu-l-ulema]]
* [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
* Reis-ul-ulema [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.infobiro.ba/author/23043 Fehim Spaho] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230417003557/http://www.infobiro.ba/author/23043 |date=17. travnja 2023. }}, infobiro.ba (neki članci koje napisao u kalendarima i časopisima) 
* [https://islamansiklopedisi.org.tr/spaho-fehim Spaho, Fehim]
{{niz| 
prethodi= [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br>(naibu-reis)|
sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]]<br>[[1938.]] – [[1942.]] |
slijedi= [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]]<br>(naibu-reis)
}}
{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{GLAVNIRASPORED:Spaho, Fehim}}
[[Kategorija:Reis-ul-ulema]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]