Focinija

Focinija
	Photinia prionophylla
Sistematika
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Tracheophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Rosales;
Porodica:	Rosaceae;
Potporodica:	Amygdaloideae;
Tribus:	Maleae;
Podtribus:	Malinae;
Rod:	Photinia; Lindl.
Baze podataka
	GBIF;
	wikivrste; WD; wikislike; wikigalerija;

Focinija (“sjajna mušmula”; lat. Photinia), rod listopadnog i vazdazelenog grmlja i drveća rasprostranjenog po Aziji: Indija, Indokina, južna Kina, Malezija do Bornea. Rod je opisan u Trans. Linn. Soc. London 13: 103 (1821).^[1]

Pripada mu 27 vrsta, plusjedna hibridna.

Ime

Ime roda dolazi od grčkog photeinos = sjajan, blistav, što se odnosi na sjajne kožaste listove.

Opis

Photinia je jedan od najpoznatijih zimzelenih rodova ružovki, posebno po vrtovima Europe i Azije. To su grmovi ili mala stabla iz skupine Maleae — dakle rođaci: jabuke, kruške, mušmule, gloga, i aronije.

To su uglavnom zimzeleni grmovi, rjeđe listopadne vrste, visoki od 3 do 15 metara, s nepravilnom krošnjom i često crvenkastim mladim izbojcima. Najpoznatiji ukrasni efekt roda su mladi listovi, vatrenocrveni, bakreni, ili ružičasti, koji kasnije pozelene. Zato su focinije danas među najpopularnijim zimzelenim živicama toplijih krajeva Europe. Cvjetovi su mali, bijeli, skupljeni u guste štitaste cvatove, puni prašnika, i dosta podsjećaju na cvjetove gloga ili kruške. Ali miris cvjetova zna biti dosta neugodan. Kod nekih vrsta uspoređuje se čak s mirisom gloga ili “teškim” organskim mirisom. Plodovi su mali crveni pomi: nalik sitnim bobicama, ostaju dugo preko zime, važna su hrana pticama koje šire sjeme.^[2]

Najpoznatije vrste i hibridi su Photinia serratifolia, kineska focinija s velikim sjajnim listovima i crvenim mladim izbojcima. Vrlo važna u hortikulturi. Photinia glabra, japanska vrsta elegantnijeg izgleda, često korištena u oplemenjivanju. Photinia × fraseri slavni hibrid “Red Robin”, praktički simbol modernih živica po Europi.

Taksonomski je rod dosta problematičan. Granice između Photinia, Stranvaesia, Pourthiaea, Heteromeles, pa čak i nekih Eriobotrya stalno se mijenjaju.

Novije filogenetske studije opet preslaguju cijeli kompleks Maleae, pa neke stare focinije završavaju u novim ili uskrslim rodovima. Kineska flora je posebno bogata tim prijelaznim oblicima. Zanimljivo je i da neke vrste sadrže cijanogene glikozide — spojeve koji mogu oslobađati cijanovodik, osobito u mladim listovima. To može biti problem za preživače ako pojedu veću količinu lišća.ž