Malezija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Malezija
مليسيا
Malaysia
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Bersekutu Bertambah Mutu (malajski: Jedinstvo je snaga)
Himna
Negaraku
Položaj Malezije
Glavni grad Kuala Lumpur1
Službeni jezik malajski
Državni vrh
 - Vrhovni vladar Abdul Halim
 - Predsjednik Vlade Najib Tun Razak
Neovisnost 31. kolovoza 1957. od Ujedinjenog Kraljevstva(samo Malaja)
16. studenog 1963. (Federacija)
Površina 65. po veličini
 - ukupno 329.847 km2
 - % vode 0,3 %
Stanovništvo 43. po veličini
 - ukupno (2007) 26.909.000
 - gustoća 82/km2
Valuta malezijski ringit (100 sena)
Pozivni broj +60 (020 iz Singapura)
Vremenska zona UTC +8
Internetski nastavak .my
1Federalna administracija premještena je iz Kuala Lumpura u novoizgrađenu Putrajayu.

Malezija je država u jugoistočnoj Aziji. Malezija je federacija koja se sastoji od trinaest država i tri savezna teritorija. Južno kinesko more dijeli državu na dvije odvojene zemljopisne cjeline:

Malezija je formalno nastala 16. rujna 1963. godine kada su se države Malajske Federacije, Sabah, Sarawak i Singapur sjedinile u Malezijsku federaciju, sporazumno s Velikom Britanijom, uz osudu Indonezije. Singapur je 1965. godine sporazumno napustio Federaciju kao nova nezavisna država.

Malezija je jedna od država osnivača ASEAN-a. Ostala je članicom Commonwealtha.

Iako su Malajci dominantniji, malezijsko društvo je heterogeno, sa značajnim utjecajem indijske i kineske manjine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Oba dijela zemlje imaju sličan reljef: niski obalni pojas, često močvaran, prelazi u unutrašnjosti u šumovita brda i planine, od kojih je najviša Kinabalu (4.095 m) na sjeveru Bornea. Klima je ekvatorijalna na jugu i monsunska na sjeveru.

Povijest[uredi VE | uredi]

Malaja je bila najbogatija britanska kolonija u Aziji, a više od 3/4 površine zapremala je gusta tropska prašuma. Sredinom 19. stoljeća računalo se da cijela Malaja nema više od 200 000 žitelja, a popis stanovništva 1911. zabilježio ih je 2 644 500 (od toga nešto više od 300 000 u Singapuru). Iz omjera broja muškaraca i žena vidi se u kojoj su mjeri to bili nedavni doseljenici: na 11 muškaraca dolazile bi 4 žene, a u Singapuru na 7 muškaraca 2 žene. Od 1911. do 1958. malajsko se pučanstvo utrostručilo. Kroz Singapur je prolazilo 75 % izravnoga malajskog uvoza i 67 % izvoza. Državni dohodak po glavi stanovnika bio je kasnih 1950-ih veći nego u Jugoslaviji, 280 američkih dolara godišnje. U koloniji je bilo, ne računajući vojna, više od 180 000 motornih vozila na 7 500 000 stanovnika. Bogatstvo su donosila drva kaučukovca, plantaže kokosa, palmi za ulje itd.

U sukobima Malajaca i Kineza između lipnja 1948. i 31. prosinca 1956. godine ubijeno je 6 215 "terorista", ranjeno još 2 724, zarobljeno 1 221, a predalo se vlastima 1 877. Od toga su više od 90 % bili Kinezi. U džungli je tada bilo preostalo još oko 3 000 ljudi, a istodobno je stradalo oko 5 000 civila. Rat je stajao vladu Malaje, ne računajući daleko veće britanske izdatke, oko 150 000 000 malajskih dolara godišnje. U listopadu 1951. poginuo je engleski visoki povjerenik u Malaji sir Henry Gurney, a sigurnosne snage su 1956. ubile glavnog tajnika komunističke stranke Leonga Kuo, te njegovu suprugu.[1]

Prvo desetljeće nakon neovisnosti bilo je burno: etnički Malajci tražili su veći udio u gospodarstvu zemlje i smanjenje siromaštva u odnosu na bogatiju kinesku manjinu. Sukob je eskalirao 1969. međuetničkim nasiljem u kojem su uništene mnoge kineske tvrtke. U zemlji je uvedeno izvanredno stanje, koje traje do danas, i zabranjeno je otvoreno iskazivanje nezadovoljstva vladinom politikom. Nizom mjera uspjelo se poboljšati gospodarsku situaciju malajskog stanovništva.

Državno uređenje[uredi VE | uredi]

Malezija je federalna, ustavna, parlamentarna, izborna monarhija. Ustav je donesen 27. kolovoza 1957., kao Ustav Federacije Malaje. Do danas Ustav je imao 42 amandmana.

Vrhovni vladar[uredi VE | uredi]

Državni glavar Malezije je Yang di-Pertuan Agong, što na malajskom znači Vrhovni vladar, a na Zapadu se obično prevodi i kao kralj. Kralj se bira na razdoblje od pet godina. Malezija je jedna od nekoliko izbornih monarhija na svijetu (uz Vatikan, Kambodžu i Kuvajt), ali jedina koja ima ograničeno vrijeme vladavine. Kralj se bira između devet nasljednih sultana koji se nalaze na čelu sultanata na Malajskom poluotoku, dok ostale države, kojima su na čelu guverneri, ne sudjeluju u izboru.

Yang di-Pertuan Agong ima uglavnom ceremonijalnu ulogu. Ustav propisuje da izvršnu vlast, koja je teoretski utjelovljena u monarhu, vrši Kabinet (vlada) na čelu koje je premijer, a koji je pak odgovoran Parlamentu.

Sadašnji, četrnaesti Yang di-Pertuan Agong je sultan Abdul Halim, sultan Kedaha. Njegova vladavina započela je 13. prosinca 2011. godine, nakon njegova izbora od strane Konferencije vladara. Službeno je ustoličen 11. travnja 2014.

Izvršna vlast[uredi VE | uredi]

Izvršnu vlast obavlja Kabinet kojem je na čelu premijer (predsjednik vlade). Malezijski ustav propisuje da premijer (malajski Perdana Menteri) mora biti rođeni Maležanin, član Donjeg doma Parlamenta koji, prema mišljenju kralja, ima većinu u njemu. Njega formalno imenuje kralj. Prema članku 43. Ustava, ministri moraju biti članovi Parlamenta (Donjeg ili Gornjeg doma), a imenuje ih kralj, na prijedlog premijera: Kabinet je odgovoran Parlamentu.

Sadašnji i šesti premijer Malezije je Najib Tun Razak.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Najbrojnija etnička grupa su Malajci koji su muslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. Slijede Kinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu. Indijaca ima oko 7%.

Religija[uredi VE | uredi]

Crkva u Melakka

Državna religija je Islam, 60% stanovništava su Muslimani. Po Malezijskom Ustavu svi etnički Malaien su rođenjem automatski Muslimani, a prelazak na drugu religiju se kažnjava zatvorskom kaznom. Kinezi su većinom Budisti 20%, a oko 2,6% su Taoisti i Konfucijasti. Kršćani (9%) su zastupljeni u svim narodima, na istoku Malazije živi manjina kršćanski Malazijaca, koji su u 16. stoljeću od Španjolaca prešli na kršćanstvo i ostali vjerni svojoj vjeri.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištima nafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s BDP-om od 10.500 USD po stanovniku mjereno po PPP-u u 2004.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vladimir Baum-Rat na Crvenoj rijeci, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1958., str. 177.-191.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Sestrinski projekti
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Malezija
Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Malezija
Wiktionary-logo.svg Pogledajte rječničku natuknicu Malezija u Wječniku, slobodnom rječniku.