Franjo Vlašić

Franjo Vlašić
	Franjo Vlašić
Rođenje	24. travnja 1766.; Dombovar, Mađarska
Smrt	16. svibnja 1840.; Zagreb
Zanimanje	političar, general
ban Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
	1832. – 1840.
Prethodnik	Ignjat Gyulay
Nasljednik	Franjo Haller

Franjo Vlašić (mađ. Ferenc Vlassich) (Dombovar, Mađarska, 24. travnja 1766. – Zagreb, 16. svibnja 1840.), hrvatski ban, član plemićke obitelji Vlašić, koja je imala naslov baruna od 1832.

Životopis

Banom je imenovan 10. veljače 1832., kada postaje i zapovijedajućim generalom u Hrvatskoj i Slavoniji. Te godine podupire molbu čelnika hrvatskog narodnog preporoda Ljudevita Gaja da mu se dozvoli izdavanje preporodnih novina u Zagrebu. Sa zagrebačkim biskupom Aleksandrom Alagovićem preuzeo je 1836. godine pokroviteljstvo nad akcijom osnivanja društva za unapređenje prosvjete na narodnom jeziku, koju je Gaj pokrenuo. Suprotstavljajući se mađarskim teritorijalnim i jezičnim zahtjevima, Vlašić se pridružio općem otporu hrvatskih staleža, pa je na Požunskom saboru od 1832. do 1836. branio pravo Hrvatske na Rijeku i njezino primorje, a kada su Mađari na Požunskom saboru od 1839. do 1840. godine donijeli zaključak o uvođenju mađarskoga jezika u javni život Hrvatske, ban je 21. siječnja 1840. godine, predstavkom zamolio cara i kralja Ferdinanda i da ne potvrdi taj zaključak. I doista, mađarski zaključak iz Požuna nije dobio vladarevu potvrdu.^[1]

Vidi još

Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske

Izvori

↑ U političkom i društvenom životu Hrvatske i Slavonije došlo je do bipolarizacije na „ilirce” i „mađarone”. U svijetlu te činjenice treba promatrati zbivanja na sljedećem zasjedanju zajedničkoga Sabora održanom 1839. godine, kada je postignut kompromis o jezičnom pitanju. Sukladno istomu, Zakon o jeziku je u roku od deset godina imao početi vrijediti i u Trojednoj kraljevini, a Hrvati su tijekom rečenoga roka trebali naučiti mađarski. Ova odluka izazvala je žestoke reakcije u Hrvatskoj, čak je i već ostarjeli ban Franjo Vlašić 21. siječnja 1840. kralju uputio adresu hrvatskih županija u kojoj se tražilo da spomenuti zakon vrijedi samo u Mađarskoj, a da u Hrvatskoj i Slavoniji u uporabi i dalje ostane latinski jezik. Kralj je prihvatio prijedlog hrvatskih redova. (Hrčak)

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Wikizvor ima izvorni tekst Najnovije doba hrvatske povjesti (R. Horvat)/Hrvatski preporod

Mrežna sjedišta

Franjo Vlašić - član ličke plemićke obitelji Vlašić Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine)

Političke dužnosti
prethodnik Ignjat Gyulay	Hrvatski ban 1832. – 1840.	nasljednik Franjo Haller

[1] U političkom i društvenom životu Hrvatske i Slavonije došlo je do bipolarizacije na „ilirce” i „mađarone”. U svijetlu te činjenice treba promatrati zbivanja na sljedećem zasjedanju zajedničkoga Sabora održanom 1839. godine, kada je postignut kompromis o jezičnom pitanju. Sukladno istomu, Zakon o jeziku je u roku od deset godina imao početi vrijediti i u Trojednoj kraljevini, a Hrvati su tijekom rečenoga roka trebali naučiti mađarski. Ova odluka izazvala je žestoke reakcije u Hrvatskoj, čak je i već ostarjeli ban Franjo Vlašić 21. siječnja 1840. kralju uputio adresu hrvatskih županija u kojoj se tražilo da spomenuti zakon vrijedi samo u Mađarskoj, a da u Hrvatskoj i Slavoniji u uporabi i dalje ostane latinski jezik. Kralj je prihvatio prijedlog hrvatskih redova. (Hrčak)

[1]