Prijeđi na sadržaj

Proricanje

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Gatanje)
»Gatanje« preusmjerava ovamo. Za sliku talijanskog slikara Caravaggia, pogledajte Gatanje (Caravaggio).
Proricatelj iz Kameruna

Proricanje ili gatanje (eng. divination, od lat. divinare; "predvidjeti Božjom voljom"), vještina upoznavanja volje bogova i predviđanja budućih događaja na osnovi "čitanja" različitih znakova.

Namjere bogova mogu ljudima biti nagoviještene vanjskim znacima ili neposredno, preko snova ili nadahnuća. Prvu grupu proricanja čine predkazivanja volje bogova na osnovi leta ili glasova ptica (ornitomantija), instinktivnih postupaka (npr. nehotično izgovorene riječi), bacanja kocki ili drugih vrsta objekata (kleromantika, astragalomantika), a posebno na osnovi promatranja utrobe žrtvovanih životinja, vatre na oltaru (epiromantika), nebeskih tijela (astrologija) ili vode (hidromantija). Drugoj grupi proricanja pripada otkrivanje božanske volje preko snova (oneiromancija), najčešće onih koji traže ozdravljenje u Asklepijevim svetilištima (inkubacija, ijatromantija) ili prikazivanjem sjenki pokojnika (nekromancija).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Proricanje je staro koliko čovječanstvo, a bilo je poznato u svim drevnim civilizacijama, poput egipatske, indijske, grčke i rimske.[1] U najranijim vremenima, proricali su nadahnuti pojedinci koji su oglašavali volju ili želje bogova, a kasnije su tu ulogu preuzimala proročka svetišta.

Prodorom grčke civilizacije na Istok i stvaranjem mješovite grčko-orijentalne kulture, razne tehnike proricanja postale su vrlo popularne. U Rimu su službeno priznavana jedino proricanja koja su obavljali državni magistrati ili svećenstvo, pa su zbog naglog širenja istočnjačkih metoda proricanja, osobito astrologije, poduzimane sankcije protiv vršitelja takvih praksi. Već od vremena Tiberija neslužbena prorokovanja smatrana su zločinom i kažnjavana su protjerivanjem i oduzimanjem imovine. Usprkos zabranama, u Rimu su postojali i profesionalci, najčešće stranci s Orijenta, koji su se bavili isključivo astrologijom. Dioklecijan je najstrože zabranjivao ars matematica, tj. astrologiju, ali su tek dolaskom na vlast kršćanskih careva konačno ugušene sve vrste proricanja.

Tijekom srednjeg vijeka, metode proricanja korištene su i podučavane u tajnosti, ali su se od vremena križarskih ratova ponovo počele koristiti u javnosti.[1]

Metode proricanja

[uredi | uredi kôd]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]



Članak Proricanje koji govori o ezoteriji je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.