Gavez obični
| Gavez obični | |
|---|---|
 Ljubičasti gavez | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Lamiales |
| Porodica: | Boraginaceae |
| Rod: | Symphytum |
| Vrsta: | S. officinale |
| Dvojno ime | |
| Symphytum officinale L. | |
| Podvrste | |
| Symphytum officinale subsp. uliginosum (A.Kern.) Nyman | |
| Sinonimi | |
| Symphytum peregrinum Ledeb. Consolida major Garsault | |
Gavez obični (ljubičasti gavez, veliki gavez, lat.: Symphytum officinale) je višegodišnja biljka s ljubičastim ili ružičastim cvjetovima. Ostali nazivi ove biljke su crni gavez, kilnjak, konjski rep, korijen za slomljenu nogu, gabež, opašica, svatovci, vela konsolida, volovi jezik.[1] Gavez sadrži alantoin, tanine, sluzi i pirolizidinske alkaloide. Može pospješiti granulaciju i stvaranje kalusa, djelovati protuupalno (antiflogistično) i pomoći kod iščašenja, uganuća, prijeloma i podljeva krvi.[2] Upotreba biljke za internu konzumacija, kao u obliku čaja, se ne preporuča, jer može izazvati oštećenje jetre.[3] Biljka može narasti i do 60 cm.
Opis biljke[uredi | uredi kôd]
Gavez ima sočnu, grubo dlakavu stabljiku, visine 20-100cm. Višegodišnji korijen gaveza raste vrlo duboko u zemlji. Debeo je i razgranat, vretenast i sočan. Izvana je tamno smeđe do crnkaste boje, a iznutra bijele do svijetlo žute boje. Donji listovi su veliki s peteljkom, duguljasti i grubo dlakavi. Listovi na stabljici su naizmjenično poredani i grubo dlakavi po cijeloj površini. Cvjetovi izbijaju tijekom ljeta iz pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Imaju oblik uskog zvona a boja im je prljavobijela do ružičaste ili ljubičaste.
Vrijeme cvatnje[uredi | uredi kôd]
Gavez cvate od svibnja do kolovoza mjeseca u godini.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kôd]
Gavez raste po čitavoj Srednjoj Europi. Nalazi se na vlažnim mjestima, jarcima, uz vode i na vlažnim livadama. Za poljoprivrednike predstavlja korov koji se teško iskorjenjuje (zbog dužine korijena).
Uporabni dijelovi[uredi | uredi kôd]
Za lijek se sakupljaju listovi i korijen. Korijen se skuplja u proljeće i kasnu jesen. Nakon što se iskopa, opere se i da ne izgubi od sluzavog soka, najprije se posuši, reže na komadiće i do kraja osuši na toplom mjestu.
Sastav[uredi | uredi kôd]
Korijen gaveza sadrži alkaloide liziokarpin i cinoglosin , tanine , glikozide , sluzi , gume , smole , eterično ulje , alantoin .
Ljekovito djelovanje[uredi | uredi kôd]
Od svih domaćih ljekovitih biljaka gavez sadrži alantoin, tvar što ponajviše djeluje u stvaranju novih stanica, zbog čega se gavez koristi u liječenju rana, čak i zapuštenih gnojnih rana. Njime se liječe sve vrste ozljeda: ispucanost, posjekline, lom kostiju, izljev krvi i sl. Korijen gaveza djelotvoran je u liječenju raznih teškoća probavnih organa, protiv katara želuca (s proljevom ili bez njega), srdobolje, bolesti bubrega i kod prejake menstruacije. Upotrebljava se kod krvarenja želuca, bronhalnog katara, upale pluća, krvavog kašlja i ispljuvka, upale porebrice i dr.
Dodatna literatura[uredi | uredi kôd]
Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Poljoprivredni portal Udruge OPG Agricola Agriculture Association of owned Growers and Farmers
- ↑ Cybermed - Gavez
- ↑ Oberlies, Nicholas H. et al.. Analysis of herbal teas made from the leaves of comfrey (Symphytum officinale): str. 919–924
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Gavez |
 | Wikivrste imaju podatke o: Symphytum officinale |