Gavez obični

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Gavez obični
Ljubičasti gavez
Ljubičasti gavez
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Lamiales
Porodica: Boraginaceae
Rod: Symphytum
Vrsta: S. officinale
Dvojno ime
Symphytum officinale
L.
Područje života
Podvrste

Symphytum officinale subsp. uliginosum (A.Kern.) Nyman

Sinonimi
Symphytum peregrinum Ledeb.

Consolida major Garsault
Consolida major Gilib.

Gavez obični (ljubičasti gavez, veliki gavez, lat.: Symphytum officinale) je višegodišnja biljka s ljubičastim ili ružičastim cvjetovima. Ostali nazivi ove biljke su crni gavez, kilnjak, konjski rep, korijen za slomljenu nogu, gabež, opašica, svatovci, vela konsolida, volovi jezik.[1] Gavez sadrži alantoin, tanine, sluzi i pirolizidinske alkaloide. Može pospješiti granulaciju i stvaranje kalusa, djelovati protuupalno (antiflogistično) i pomoći kod iščašenja, uganuća, prijeloma i podljeva krvi.[2] Upotreba biljke za internu konzumacija, kao u obliku čaja, se ne preporuča, jer može izazvati oštećenje jetre.[3] Biljka može narasti i do 60 cm.

Opis biljke[uredi VE | uredi]

Gavez ima sočnu, grubo dlakavu stabljiku, visine 20-100cm. Višegodišnji korijen gaveza raste vrlo duboko u zemlji. Debeo je i razgranat, vretenast i sočan. Izvana je tamno smeđe do crnkaste boje, a iznutra bijele do svijetlo žute boje. Donji listovi su veliki s peteljkom, duguljasti i grubo dlakavi. Listovi na stabljici su naizmjenično poredani i grubo dlakavi po cijeloj površini. Cvjetovi izbijaju tijekom ljeta iz pazuha gornjih listova, a okrenuti su prema dolje u jednostrano povijenim cvatovima. Imaju oblik uskog zvona a boja im je prljavobijela do ružičaste ili ljubičaste.

Vrijeme cvatnje[uredi VE | uredi]

Gavez cvate od svibnja do kolovoza mjeseca u godini.

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Gavez raste po čitavoj Srednjoj Europi. Nalazi se na vlažnim mjestima, jarcima, uz vode i na vlažnim livadama. Za poljoprivrednike predstavlja korov što se teško iskorjenjuje (zbog dužine korijena).

Uporabni dijelovi[uredi VE | uredi]

Za lijek se sakupljaju listovi i korijen. Korijen se skuplja u proljeće i kasnu jesen. Nakon što se iskopa, opere se i da ne izgubi od sluzavog soka, najprije se posuši, reže na komadiće i do kraja osuši na toplom mjestu.

Sastav[uredi VE | uredi]

Korijen gaveza sadrži alkaloide liziokarpin i cinoglosin , tanine , glikozide , sluzi , gume , smole , eterično ulje , alantoin .

Ljekovito djelovanje[uredi VE | uredi]

Od svih domaćih ljekovitih biljaka gavez sadrži alantoin, tvar što ponajviše djeluje u stvaranju novih stanica, zbog čega se gavez koristi u liječenju rana, čak i zapuštenih gnojnih rana. Njime se liječe sve vrste ozljeda: ispucanost, posjekline, lom kostiju, izljev krvi i sl. Korijen gaveza djelotvoran je u liječenju raznih poteškoća probavnih organa, protiv katara želuca (s proljevom ili bez njega), srdobolje, bolesti bubrega i kod prejake menstruacije. Upotrebljava se kod krvarenja želuca, bronhalnog katara, upale pluća, krvavog kašlja i ispljuvka, upale porebrice i dr.

Dodatna literatura[uredi VE | uredi]

Wilfort,R. Ljekovito bilje i njegova upotreba,Zagreb 1974.

Izvori[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Gavez
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Symphytum officinale