Trijeslovina
Trijeslovina odnosno tanin[1] (franc. tannin) je prirodni organski spoj. U biti su prirodni organski spojevi (tvari biljnog podrijetla), uglavnom esteri aromatskih hidroksikarboksilnih kiselina (polifenoli) s viševalentnim alkoholima ili šećerima. Nalaze se u dijelovima mnogih biljaka, posebno u šiškama, od kojih se najčešće dobivaju. Također se nalaze u stablima i listovima određenih biljaka, a sadrže ih i zeleni plodovi koji zbog toga imaju gorak okus. Sazrijevanjem plodova količina tanina u njima se smanjuje. Crnomu čaju daju gorak okus, utječu na kvalitetu crnih vina. Reagiraju s bjelančevinama, želatinu čine netopljivom te su se prije često rabili u industriji za štavljenje kože, stežu tkivo, pa služe kao adstringens, a rabe se i kao tekstilna bojila. Također ima primjenu u medicini i prehrambenoj industriji.
Tanin u hrani je aditiv pod nazivom E181.
Ljekovitost tanina i njihova uporaba je višestruka:
- posjeduju protubakterijska i protugljivična svojstva;
- sužavaju krvne žile;
- ublažavaju i liječe proljev;
- djeluju protiv trovanja različitim tvarima i dr.
Izvor[uredi VE | uredi]
- Hrvatska enciklopedija, Broj 2 (Sl-To), str. 633.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 978-953-6036-40-0 .
- ↑ Kosalec, Ivan; Malenica, Ante; Husar, Josip; Lucić, Josip; Kos, Josip: Mogućnost korištenja trijeslovina (tanina) kao adstrigensa (antiseptika) u ratnim i drugim uvjetima, 4. znanstvenostručni skup iz DDD-a s međunarodnim sudjelovanjem, Bizovačke Toplice, Hrvatska, travanj 2001.
|