Goce Delčev

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Goce Delčev. Za druga značenja, pogledajte Goce Delčev (razdvojba).
Goce Delčev

Goce Delčev (Kukuš, Egejska Makedonija, 29. siječnja 1872. – Banica kod Seresa, 4. svibnja 1903.), bugarski[1][2][3] revolucionar iz Makedonije, ideolog i organizator Makedonskog i Trakiskog (Odrinskog) revolucionarnog pokreta.

Pohađao je sofijsku vojnu školu iz koje je isključen zbog širenja socijalističkih ideja. Bio je član CK VMRO-a i sudjelovao u izradi statuta, pravilnika i instrukcija VMRO-a. Suprotstavljajući se turskom despotizmu, borio se za političku samostalnost (autonomija) Makedonije i Istočne Trakije. Početkom siječnja 1898. godine ustanovljen je četnički institut, a Goce Delčev je postao načelnik svih četa u Makedoniji i Trakiji.

Zastupao je ideju da se oslobođenje Makedonije i Tračke treba provesti podizanjem unutarnjeg ustanka. Smatrao je da je plan o podizanju Ilindenskog ustanka 1903. preuranjen zbog nepripremljenosti naroda. Poginuo je boreći se protiv turske potjere nekoliko mjeseci prije izbijanja ustanka.

Makedonci i Bugari ga smatraju svojim narodnim junakom, a u Bugarskoj (u Pirinskoj Makedoniji) je jedan grad (pre)imenovan njemu u čast, Goce Delčev (prije toga znan kao Neurokop a za Rimskog Carstva Nikopolis Ad Nestrum). Također je i Republici Makedoniji jedan grad nazvan Delčevo (prijašnje - Carevo Selo).

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Pismo Goce Delčeva Nikoli Maleshevskom iz 1899. godine, u kojem on se izjašnjava kao Bugarin: "Zaista je šteta, ali što možemo učiniti kad smo Bugari i svi patimo od jedne zaedničke bolesti"
  2. Goce je bio Bugarin po narodnosti; studirao je u bugarskim školama: Kukush, Solun, Sofija. Iako je u posljednje dvije škole bio obrazovan u duhu uskogrudnog nacionalizma, Goce je smatrao sve Makedonce kao svoju braću. On se borio za oslobođenje ne samo makedonskih Bugara, već svih Makedonaca. On se nije borio da postanu Bugari u Makedoniji dominantnoj naciji, već kako bi ih i ostale narodnoste u Makedoniji bili slobodni. "
  3. В. И. Зуев, Гоце Делчев, Выдающийся деятель македонского освободительного движения, Институт Славяноведениян АН ССР. Краткие сообщения 12, Москва, 1954, 33-39 ↑ Историско-политичка информација по македонското прашање, Разгледи, февруари, 1969, 200-201

Vanjske povezenice[uredi VE | uredi]

  • Dimitar Vlahov, Kroz historiju makedonskog naroda, Zagreb, 1949
  • Dimitar Vlahov, Makedonija, Ljubljana, 1950
  • Павел Делирадев, Яне Сандански, Софија, 1946
  • V. Časule, Goce Delcev, Ideolog i organizator makedonskog nacionalno-oslobodilackog pokreta, Skopje, 1968
  • Goce Delčev - knjiga Peja Javorova