Goce Delčev

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Goce Delčev. Za druga značenja, pogledajte Goce Delčev (razdvojba).
Goce Delčev

Goce Delčev (Kukuš, Egejska Makedonija, 29. siječnja 1872. – Banica kod Seresa, 4. svibnja 1903.), makedonsko-bugarski[1][2][3]. revolucionar, ideolog i organizator Makedonskog i Trakiskog (Odrinskog) revolucionarnog pokreta. Borio se za političku samostalnost Makedonije i protiv njezinog priključenja Bugarskoj.[4] Uz Dame Grueva, jedan je od osnivača Vnatrešne makedonske revolucionerne organizacije (VMRO).

Pohađao je sofijsku vojnu školu iz koje je isključen zbog širenja socijalističkih ideja. Bio je član CK VMRO-a i sudjelovao u izradi statuta, pravilnika i instrukcija VMRO-a. Suprotstavljajući se turskom despotizmu, borio se za političku samostalnost (autonomija) Makedonije i Istočne Trakije. Početkom siječnja 1898. godine ustanovljen je četnički institut, a Goce Delčev je postao načelnik svih četa u Makedoniji i Trakiji.

Zastupao je ideju da se oslobođenje Makedonije i Tračke treba provesti podizanjem unutarnjeg ustanka. Smatrao je da je plan o podizanju Ilindenskog ustanka 1903. preuranjen zbog nepripremljenosti naroda. Poginuo je boreći se protiv turske potjere nekoliko mjeseci prije izbijanja ustanka.

Makedonci i Bugari ga smatraju svojim narodnim junakom, a u Bugarskoj (u Pirinskoj Makedoniji) je jedan grad (pre)imenovan njemu u čast, Goce Delčev (prije toga znan kao Neurokop a za Rimskog Carstva Nikopolis Ad Nestrum). Također je i u Makedoniji jedan grad nazvan po njemu Delcevo (prijašnje - Carevo Selo).

Izvori

  1. Pismo Goce Delčeva Nikoli Maleshevskom iz 1899. godine, u kojem on se izjašnjava kao Bugarin: "Stvarno je šteta, ali što možemo učiniti kad smo Bugari i svi patimo od iste bolesti!"
  2. Gotse je bio Bugarin po nacionalnosti; studirao je u bugarskim školama: Kukuš, Solun, Sofija. Iako je u posljednje dvije škole bio obrazovan u duhu uskogrudnog nacionalizma, Gotse je sve Makedonce gledao kao svoju braću. Borio se za oslobođenje ne samo makedonskih Bugara, već i svih Makedonaca. Nije se borio da Bugari u Makedoniji budu dominantna nacija, nego da oni i druge nacionalnosti u Makedoniji budu slobodni."
  3. В. И. Зуев, Гоце Делчев, Выдающийся деятель македонского освободительного движения, Институт Славяноведениян АН ССР. Краткие сообщения 12, Москва, 1954, 33-39 ↑ Историско-политичка информација по македонското прашање, Разгледи, февруари, 1969, 200-201
  4. HE

Vanjske povezenice

  • Dimitar Vlahov, Kroz historiju makedonskog naroda, Zagreb, 1949
  • Dimitar Vlahov, Makedonija, Ljubljana, 1950
  • Павел Делирадев, Яне Сандански, Софија, 1946
  • V. Časule, Goce Delcev, Ideolog i organizator makedonskog nacionalno-oslobodilackog pokreta, Skopje, 1968
  • Goce Delčev - knjiga Peja Javorova