Socijalizam

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
 v · r · u 
Socijalizam
Red flag II.svg

Socijalizam je društveno-ekonomska formacija koja nastupa nakon revolucionarnog obaranja kapitalizma (eksproprijacije) i koja čini prijelazno razdoblje iz klasnog društva u besklasno. U socijalističkom načinu proizvodnje ne postoji nikakva posebna klasa ljudi koja u svojim rukama monopolizira sredstva za proizvodnju. Isto tako ne postoji ni jedna klasa koja bi zahvaljujući tom monopolu, mogla stalno prisvajati dio proizvoda što ga stvara druga klasa. Sva osnovna proizvodnja sredstava nalaze se u općedruštvenom vlasništvu. Višak proizvoda, stvoren pomoću tih općedruštvenih sredstava za proizvodnju, također je općedruštveno vlasništvo.

Socijalizam u novom vijeku[uredi VE | uredi]

Socijalizam je bio politički pokret posve drukčiji od konzevativizma i liberalizma. Socijalisti su smatrali da će pravedno društvo nastupiti tek onda kada se poboljša položaj tvorničkih radnika. Smatrali su da se to ne može ostvariti političkom borbom na izborima i u parlamentu. Tvrdili su da će radnicima biti bolje tek kad sami postanu vlasnici tvornica u kojima rade. Pritom su se socijalisti podijelili u dvije suprotstavljene skupine. Socijalisti utopisti tvrdili su da će tvorničari, kada shvate kako je položaj radnika očajan, dobrovoljno prepustiti vlasništvo nad tvornicama. Socijalisti marksisti sumnjali su da će vlasnici predati tvornice radnicima dobrovoljno. Stoga je Karl Marx, osnivač markrsističke grane socijalizma, razradio plan prema kojem će radnici predvođeni komunistima revolucijom osvojiti vlast u državi, a tek onda promjeniti vlasničke odnose.

Poveznice[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Stjepan Haladin: "Osnove marksizma za srednje škole" (Školska knjiga - Zagreb, 1979. godine)



Society.svg Nedovršeni članak Socijalizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.