Prijeđi na sadržaj

Gospa Gradovrška

Izvor: Wikipedija

Gospa Gradovrška, Crna Gospa[1] ili Radosna Gospa[2] je slika Blažene Djevice Marije.

Potječe iz franjevačkog samostana u Zvorniku. Kad su Osmanlije u doba namjesništva Gazi Husrev-bega iskorjenivale katolike u Usori i Soli, spalile su samostan u Zvorniku, a franjevce protjerali. Sa sobom su protjerani franjevci ponijeli Gospinu sliku. Dok su bježali, zaustavio ih je jedan turski vojnik. Htio je vidjeti što to nose. Pokazali su mu sliku, a Turčin koji je bio na konju, kopljem je udario u sliku, a iz slike je potekla krv. Prema legendi, Turčin je pao s konja u provaliju i završio u Drini. Prema legendi, na tom se mjestu za svih većih Gospinih svetkovina u valovima rijeke Drine pojavljivalo tijelo Turčina koji je oskvrnuo sliku.[1]

Slika je odnesena u Franjevački samostan Gradovrh gdje je bila čuvana. Gradovrh je postao mjesto gdje se u tajnosti hodočastilo Gospinoj slici i grobu franjevca Petra Soljanina. [3]

Danas se u franjevačkom samostanu u Baču čuva slika Crne ili Radosne Gospe, za koju se vjeruje da je gradovrška. Kroz druga istraživanja, Gospina slika je naslikana mnogo kasnije, iz 1685. godine. U jeku Bečkog rata, franjevci su 1688. prisilno napustili Gradovrh i preselili se u Bač, a njihov se novi samostan sve do 1705. godine nazivao gradovrškim.[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 Franjevački samostan Tuzla Povijest samostana i župe (pristupljeno 22. studenoga 2016.)
  2. 1 2 Hrvatska riječ Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. lipnja 2016. (Wayback Machine) Gradovrh mora ponovno oživjeti, 7. ožujka 2008. (pristupljeno 22. studenoga 2016.)
  3. Pavo Živković, Marija Brandić. Svibanj 2007. Usora i Soli u prva dva stoljeća turske prevlasti. Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe. Filozofski fakultet u Osijeku. 1 (1–2): 60–61. ISSN 1846-3819. Pristupljeno 22. studenoga 2016.