Zvornik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Zvornik
BH municipality location Zvornik.png
Entitet Republika Srpska
Sjedište Zvornik
Načelnik Zoran Stevanović
Površina 385 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

81.295 (1991.)
?/km²
Pošta


Zvornik je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Teritorij općine Zvornik, neposredno prije rata prostirala se uz lijevu obalu rijeke Drine u dužini od 52 km, dok se u dubini najviše prostire 26 km. Od ukupno 500 kvadratnih kilometara njene povrsine 90% je brdsko planinsko područje. Nadmorska visina kreće se oko 130 do 916 metara. Sam grad nalazi se na nadmorskoj visini od 146 metara. Klima je umjereno kontinentalna.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Zvornik

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zvornik imala je 81.295 stanovnika, raspoređenih u 67 naselja.

Stanovništvo općine Zvornik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 48.102 (59,16%) 40.801 (55,25%) 32.504 (53,36%)
Srbi 30.863 (37,96%) 30.064 (40,71%) 27.769 (45,59%)
Hrvati 122 (0,15%) 104 (0,14%) 107 (0,17%)
Jugoslaveni 1.248 (1,53%) 1.970 (2,66%) 49 (0,08%)
ostali i nepoznato 960 (1,18%) 906 (1,22%) 481 (0,78%)
ukupno 81.295 73.845 60.910

Zvornik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Zvornik
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 8.854 (60,71%) 6.686 (55,04%) 5.736 (67,18%)
Srbi 4.235 (29,03%) 3.491 (28,73%) 2.424 (28,39%)
Hrvati 76 (0,52%) 66 (0,54%) 83 (0,97%)
Jugoslaveni 944 (6,47%) 1.597 (13,14%) 24 (0,28%)
ostali i nepoznato 475 (3,25%) 307 (2,52%) 271 (3,17%)
ukupno 14.584 12.147 8.538

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Androvići, Branjevo, Baljkovica (dio), Baljkovica Donja, Boškovići, Buložani, Čelopek, Divič, Donja Pilica, Donji Lokanj, Drinjača, Dugi Dio, Đevanje, Đulići, Glodi, Glumina, Gornja Pilica, Gornji Lokanj, Grbavci Donji, Grbavci Gornji, Gušteri, Jardan, Jasenica, Jusići, Kamenica Donja, Kamenica Gornja, Kiseljak (dio), Kitovnice, Klisa, Kostijerevo, Kozluk, Križevići, Kučić Kula, Kula Grad, Liješanj, Malešići, Marčići, Mehmedići, Nezuk (dio), Novo Selo, Pađine, Paljevići, Petkovci, Potočani, Roćević, Skočić, Snagovo, Snagovo Donje, Snagovo Gornje, Sopotnik, Šepak Donji, Šepak Gornji, Šetići, Tabanci, Trnovica, Tršić, Ugljari, Vitinica (dio), Vrela, Zaseok (dio), Zelinje i Zvornik.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Zvornik ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije Bosne i Hercegovine ušla su naseljena mjesta: Goduš, Kraljevići, Međeđa, Rastošnica, Rožanj i Sapna, te dijelovi naseljenih mjesta: Baljkovica, Kiseljak, Nezuk, Vitinica i Zaseok. Od ovog područja formirana je općina Sapna.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Zvornik se prvi put spominje u 1410. godine, i to pod imenom Zvonik, koji je dobio po zvoniku franjevačkog samostana (Zonicurn, Zuonich, Suonivh),[1] a 1519. pod sadašnjim nazivom Zvornik. Zvornički stari grad (tvrđava) nastao je znatno ranije, vjerojatno u drugoj polovini 13. ili na početku 14. stoljeća).

Usporedno sa gospodarskim razvojem Zvornik dobija sve odlike naprednog gradskog naselja. Zato nije slučajno sto su kasnije Turci od njega napravili svoj administrativni centar, odnosno sandžak.

Osmansko razdoblje[uredi VE | uredi]

1462. godine Osmanlije su osvojile Zvornik. 1533. napušten je mjesni franjevački samostan i crkva sv. Marije. Crkva je pretvorena u džamiju, dobivši ime Fethija džamija ("osvojena").[1]

Nakon pada Bosne pod Tursku vlast formirana su tri sandžaka: Bosanski 1463., Hercegovački 1470. i Zvornički 1480. Zvorničkom sandžaku pripadala je cijela sjeveroistočna Bosna.

U sastav Zvorničkog sandžaka ulazili su:

  • Kadiluk Srebrenica sa nahijama: Srebrenica, Ludmer, Kuslat i Subin
  • Kadiluk Zvornik s nahijama: Zvornik, Perin, Teočak i Koraj
  • Kadiluk Gornja i Donja Tuzla s nahijama: Donja Tuzla, Gornja Tuzla, Sapna, Spreča, Gostilj,Dramesin, Paske, Visovi, Jasenica i Smoluća
  • Kadiluk Gračanica s nahijama: Gračanica, Grdačac, Srebrenik, Soko, Završ i Nenaviste
  • Kadiluk Bijeljina s nahijama: Bijeljina i Janja
  • Kadiluk Birce i Knežina
  • Kadiluk Krupanj i Bohorina
  • Kadiluk Loznica ili Jadar i Pticar
  • Kadiluk Šabac sa Šapcem, Donjom i Gornjom Mačvom
  • Kadiluk Brvenik s nahijama: Brvenik i Gošćanica

Prva desetljeća 1500-ih su bila iznimno teška za katolike tog kraja. Zakoni iz 1516. značile su početak velikog progona katolika. Dio je pobijen, dio protjeran ili izbjegao. Od onih koji su ostali, imućniji su Hrvati u prešli na islam, a siromašniji na pravoslavlje. Dio protjeranih podrinjskih Hrvata iz Zvornika, Srebrenice i Bratunca završio je svoju seobu u Slavoniji, poglavito njenom istočnom dijelu, osobito oko Đakova i Našica. Drugi dio protjeranih podrinjskih Hrvata završio je u u mađarskom dijelu Baranje sve do Pečuha, Mohača i još dalje do Baje. I današnji naraštaji hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj čuvaju uspomene i sjećanja na progon od strane Turaka u 16. i 17. stoljeću s njihovih ognjišta kraj Drine, točnije iz Zvornika, Srebrenice i Bratunca. [2][3][4] U Zvorniku se nalazi franjevački samostan i crkva sv. Marije po čijem zvoniku je grad dobio ime. 1538. su ga Osmanlije srušile, a crkvu pretvorile u džamiju. Franjevci su napustili Zvornik ponijevši sa sobom čudotvornu Gospinu sliku te se nastanili u Gornjoj Tuzli.[5] Odande su morali iseliti 1541. kad je kasaba doprla do kršćanske varoši Izvorišta.[6] Uz seobu franjevaca iz Zvornika je vezana jedna legenda. Kad su Turci zauzeli franjevački samostan u Zvorniku, redovnici su se zaputili u Gornje Soline. Sa sobom su nosili sliku Majke Božje. Putem su naišli na jednog Turčina koji je kopljem proboo sliku. Iz slike je potekla krv, a taj Turčin na to je skočio s konjem u Drinu. Potom se okamenio i počeo valjati po vodi, a prizoru su svjedočili brojni katolici, pravoslavci i muslimani.[7]

Postosmanlijsko razdoblje[uredi VE | uredi]

Godine 1878. Tursku vlast zamijenila je Austro-Ugarska. Zvornik je i dalje ostao kotarsko (sresko) sjedište, s razvijenim zanatstvom i trgovina. 1880. obnovljeni su franjevački samostan i crkva sv. Marije. Muslimani su u to vrijeme imali 12 džamija u gradu. Godine 1899. na zahtjev lokalnih muslimana koji su htjeli nazad zgradu crkve, carski dvor udovoljio je muslimanima na način da je crkva iseljena, a objekt nije pripao nitkome. 1903. obnovljena je zvornička župa izdvajanjem dijela župa iz bijeljinske župe. 1907. sagrađena je nova katolička crkva, posvećena Srcu Isusovom.[1] Iz popisa stanovništva 1910., vidi se da je grad te godine imao 732 kuće i 3.688 stanovnika, od čega 2.092 muslimana, 754 Srba, 185 katolika, 9 evangelista, 148 židova i 498 vojnih osoba. Za vrijeme kraljevine Jugoslavije (1918. - 1941) Zvornik je sjedište sreza. Od 1929. pripadao je Drinskoj banovini sa sjedištem u Sarajevu. U toku drugog svjetskog rata, odnosno NOB-e (1941.-1945.), Zvornik je bio u sastavu Nezavisne države Hrvatske. Bio je sjedište kotarske oblasti Zvornik, u Usori-Soli. [8] Nakon drugog svjetskog rata, jugoslavenske vlasti zatrle su trag katoličkoj crkvi. Nacionalizirale su zgradu katoličke crkve, srušili ju 1946., materijal iskoristili za izgradnju žitnog spremišta, a na mjestu crkve podignuli zgradu pošte. Ostao je samo drveni zvonik.[1] Zvornik je u novoj Jugoslaviji središte sreza i općine, kasnije Međuopćinske regionalne zajednice (općine Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Vlasenica i Šekovići).

Od rušenja crkve, župnik iz Bijeljine preuzeo brigu o vjernicima. Broj katolika u Zvorniku 1975. bio je 350. Nakon srpskih osvajačkih ratova 1990-ih, u Zvorniku je ostalo samo 15 katoličkih obitelji. Zvornička župa danas nema ni crkve ni župne kuće. Župnik koji pokriva grad skrbi i o o vjernicima Bratunca i Srebrenice. Privremeno mu je sjedište u Tuzli. Misu katolici slave jedino u kapeli sv.Marije u Srebrenici.[9] Danas je zvornička župa spojena sa srebreničkom. Nema ni crkvu ni župnu kuću. 31. prosinca 2014. u župi Zvornik-Srebrnica bilo je 25 domaćinstava sa 70 katolika, od čega Zvornik – 10 domaćinstava sa 35 katolika, Bratunac (7,21), Srebrenica (7,14) i Sapna (1,1). [1]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznati ljudi[uredi VE | uredi]

  • Filip Kljajić-Fića, narodni heroj;
  • dr Mitar Perušić, nastavnik Sveučilišta u Istočnom Sarajevu
  • Nada Obrić, popularna pjevačica
  • Mr Himzo Tulić, sazlija
  • Samir Muratović, nogometni reprezentativac BiH[10]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

  • Đurđev-grad, tvrđava koju je po prednju gradila "prokleta" Jerina, supruga Đurđa Brankovića. Smještena na brdu Mlađevcu ponad Zvornika.
  • Franjevački samostan i crkva sv. Marije. Pretvorena u Fethiju džamiju, pa vraćena katolicima i onda opet u rukama islamske zajednice.
  • Katolička crkva iz 1903. godine.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Pored osnovnih i srednjo-školskih ustanova obrazovanje u Zvorniku je smješten Tehnološki fakultet, Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Katolička crkva Župa Srca Isusova - Zvornik (Srebrenica) Zvornik (pristupljeno 10. lipnja 2016.)
  2. HOP portal Dragan Ilić: Jedinstvena Bosanska vikarija je dolaskom Turaka podijeljena na slobodnu vikariju Bosna - Hrvatska i na okupiranu vikariju pod Turcima Bosna Srebrena, 15. studenoga 2016. (pristupljeno 30. studenoga 2016.)
  3. Svjetlo riječi Ignacije Gavran: Kako se razvijala Bosanska franjevačka provincija?, Svjetlo riječi (1999.) (pristupljeno 30. studenoga 2016.)
  4. Svjetlo riječi Bosna Srebrena u prošlosti i sadašnjosti (pristupljeno 30. studenoga 2016.)
  5. bosnasrebrena.ba
  6. bhstring.net
  7. fst.ba
  8. Rajka Bućin: Prilog poznavanju institucija: zakonski okvir rada velikih župa NDH, Arh. vjesn., god. 44 (2001.), str. 219, 222
  9. Franjevački samostan sv. Petra i Pavla - Tuzla Župa Srca Isusova - Zvornik (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
  10. Direktno.hr tp/trt.net :Ispovijesti poznatih sportaša preživjelih pokolj i pakao u Srebrenici, 9. srpnja 2015. (pristupljeno 7. lipnja 2016.)
  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/Podaci/nacion%20po%20mjesnim.pdf

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Zvornik