Gradski kotari Beča
Beč je administrativno podijeljen na 23 kotara (njem. Wiener Stadtbezirke). Po nepisanom pravilu, Bečki kotari se nazivaju po njihovom broju, a rijetko kad imenom. Na primjer "17. Bezirk", (hrv. 17. kotar), ili također "Der Siebzehnte" (hrv. "sedamnaesti"). Brojevi kotara se nalaze na svakom znaku sa imenom ulice, ispred imena ulice, npr.„17., Pezzlgasse”. Nekada su kotari bili nazivani "Hieb-om".[1]
Gradski kotari Beča nemaju isti status kao državni kotari (njem. Landbezirke), nego se smatraju gradskim četvrtima.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Do 1850. godine, grad Beč se sastojao samo iz prvog kotara, (Srednji grad), koji je bio okružen s gradskim zidinama. Od 15. stoljeća uslijedilo je nešto intenzivnije naseljavanje stanovništva ispred gradskog zida. Oblasti između gradskih zidina i linijskog nasipa iz 1707. godine koji se pružao uporedo sa današnjim "pojasom", nazvane su predgrađa. Radi pojednostavljivanja upravljanja i administracije, 1849. godine je došlo do odluke, da se ova mjesta pripoje gradu. To je i izvršeno 1850. godine. Ova predgrađa su podijeljena od 1. - 8. kotara, a dodatnom podjelom nastali su kotari 9 i 10.
Popis gradskih kotara[uredi | uredi kôd]
Broj | Ime | Grbovi | Četvrti | Osnivanje | Površina u hektarima [2] | Stanovništvo (1. siječnja 2017.)[3] |
Gustoća | Broj zaposlenih (2013.) [4] |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | Innere Stadt | ![]() |
— | 1850. | 287 | 16.465 | 5.737 | 110.104 |
2 | Leopoldstadt | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1850., uključujući Brigittenau-a | 1.924 | 105.003 | 5.458 | 69.739 |
3 | Landstraße | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1850. | 740 | 90.183 | 12.187 | 95.793 |
4 | Wieden | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1850. | 178 | 33.035 | 18.559 | 28.237 |
5 | Margareten | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() Nikolsdorf ![]() |
1861. | 201 | 55.356 | 27.540 | 19.656 |
6 | Mariahilf | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850. (do 1861. dio 5. kotara) | 145 | 31.865 | 21.825 | 28.451 |
7 | Neubau | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850. (do 1861. dio 6. kotara) | 161 | 32.197 | 19.998 | 35.183 |
8 | Josefstadt | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850. (do 1861. dio 7. kotara) | 109 | 25.528 | 23.420 | 16.096 |
9 | Alsergrund | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850 (do 1861. dio 8. kotara) | 297 | 42.709 | 14.380 | 50.457 |
10 | Favoriten | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850. | 3.182 | 198.083 | 6.225 | 63.907 |
11 | Simmering | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1892. | 2.326 | 100.137 | 4.305 | 34.667 |
12 | Meidling | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1892. | 810 | 95.955 | 11.846 | 35.755 |
13 | Hietzing | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1892. | 3.772 | 54.171 | 1.436 | 25.791 |
14 | Penzing | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1892. | 3.376 | 92.337 | 2.735 | 28.651 |
15 | Rudolfsheim-Fünfhaus | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1892. | 392 | 78.999 | 20.153 | 28.808 |
16 | Ottakring | ![]() |
![]() ![]() |
1892. | 867 | 104.323 | 12.033 | 29.492 |
17 | Hernals | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1892. | 1.139 | 57.180 | 5.020 | 14.323 |
18 | Währing | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() |
1892. | 635 | 51.128 | 8.052 | 14.407 |
19 | Döbling | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1892.; "Kuchelauer Hafen" do 1938. godine | 2.494 | 72.107 | 2.891 | 30.341 |
20 | Brigittenau | ![]() |
![]() |
1850. kao dio 2. kotara, 1900. odcjepljenje i osnivanje kotara | 571 | 86.868 | 15.213 | 28.389 |
21 | Floridsdorf | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1905. | 4.444 | 158.712 | 3.571 | 53.911 |
22 | Donaustadt | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1905. – 1938. Aspern, Hirschstetten, Lobau, Stadlau su bili dijelovi 21. kotara; 1938. osnivanje 22. kotara, nakon pada Trećeg Reicha došlo je do dezintegracije grada Groß-Enzersdorfa iz sastava Beča |
10.231 | 184.188 | 1.800 | 59.616 |
23 | Liesing | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1938. kao 25. kotar, 1954. 23. kotar | 3.207 | 101.053 | 3.151 | 54.065 |
Beč | ![]() |
— | — | 41.487 | 1.867.582 | 4.502 | 955.839 |
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hieb, Bezirk, ostarrichi.org, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Stadtgebiet nach Nutzungsklassen und Gemeindebezirken 2012, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Stanovništvo 1. siječnja 2017. po kotarima. Statistik Austria, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Broj zaposlenih po kotarima, pristupljeno 18. travnja 2018.
|