Gradski kotari Beča
Beč je administrativno podijeljen na 23 kotara (njem. Wiener Stadtbezirke). Po nepisanom pravilu, Bečki kotari se nazivaju po njihovom broju, a rijetko kad imenom. Na primjer "17. Bezirk", (hrv. 17. kotar), ili također "Der Siebzehnte" (hrv. "sedamnaesti"). Brojevi kotara se nalaze na svakom znaku s imenom ulice, ispred imena ulice, npr.„17., Pezzlgasse”. Nekada su kotari bili nazivani "Hieb-om".[1]
Gradski kotari Beča nemaju isti status kao državni kotari (njem. Landbezirke), nego se smatraju gradskim četvrtima.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Do 1850. godine, grad Beč se sastojao samo iz prvog kotara, (Srednji grad), koji je bio okružen s gradskim zidinama. Od 15. stoljeća uslijedilo je nešto intenzivnije naseljavanje stanovništva ispred gradskog zida. Oblasti između gradskih zidina i linijskog nasipa iz 1707. godine koji se pružao usporedo s današnjim "pojasom", nazvane su predgrađa. Radi pojednostavljivanja upravljanja i administracije, 1849. godine je došlo do odluke, da se ova mjesta pripoje gradu. To je i izvršeno 1850. godine. Ova predgrađa su podijeljena od 1. – 8. kotara, a dodatnom podjelom nastali su kotari 9 i 10.
Popis gradskih kotara[uredi | uredi kôd]
Broj | Ime | Grbovi | Četvrti | Osnivanje | Površina u hektarima[2] | Stanovništvo (1. siječnja 2017.)[3] |
Gustoća | Broj zaposlenih (2013.)[4] |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1 | Innere Stadt | ![]() |
— | 1850. | 287 | 16.465 | 5.737 | 110.104 |
2 | Leopoldstadt | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1850., uključujući Brigittenau-a | 1.924 | 105.003 | 5.458 | 69.739 |
3 | Landstraße | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1850. | 740 | 90.183 | 12.187 | 95.793 |
4 | Wieden | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1850. | 178 | 33.035 | 18.559 | 28.237 |
5 | Margareten | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() Nikolsdorf ![]() |
1861. | 201 | 55.356 | 27.540 | 19.656 |
6 | Mariahilf | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850. (do 1861. dio 5. kotara) | 145 | 31.865 | 21.825 | 28.451 |
7 | Neubau | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850. (do 1861. dio 6. kotara) | 161 | 32.197 | 19.998 | 35.183 |
8 | Josefstadt | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850. (do 1861. dio 7. kotara) | 109 | 25.528 | 23.420 | 16.096 |
9 | Alsergrund | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850 (do 1861. dio 8. kotara) | 297 | 42.709 | 14.380 | 50.457 |
10 | Favoriten | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1850. | 3.182 | 198.083 | 6.225 | 63.907 |
11 | Simmering | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1892. | 2.326 | 100.137 | 4.305 | 34.667 |
12 | Meidling | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1892. | 810 | 95.955 | 11.846 | 35.755 |
13 | Hietzing | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1892. | 3.772 | 54.171 | 1.436 | 25.791 |
14 | Penzing | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1892. | 3.376 | 92.337 | 2.735 | 28.651 |
15 | Rudolfsheim-Fünfhaus | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1892. | 392 | 78.999 | 20.153 | 28.808 |
16 | Ottakring | ![]() |
![]() ![]() |
1892. | 867 | 104.323 | 12.033 | 29.492 |
17 | Hernals | ![]() |
![]() ![]() ![]() |
1892. | 1.139 | 57.180 | 5.020 | 14.323 |
18 | Währing | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() |
1892. | 635 | 51.128 | 8.052 | 14.407 |
19 | Döbling | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1892.; "Kuchelauer Hafen" do 1938. godine | 2.494 | 72.107 | 2.891 | 30.341 |
20 | Brigittenau | ![]() |
![]() |
1850. kao dio 2. kotara, 1900. odcjepljenje i osnivanje kotara | 571 | 86.868 | 15.213 | 28.389 |
21 | Floridsdorf | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1905. | 4.444 | 158.712 | 3.571 | 53.911 |
22 | Donaustadt | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1905. – 1938. Aspern, Hirschstetten, Lobau, Stadlau su bili dijelovi 21. kotara; 1938. osnivanje 22. kotara, nakon pada Trećeg Reicha došlo je do dezintegracije grada Groß-Enzersdorfa iz sastava Beča |
10.231 | 184.188 | 1.800 | 59.616 |
23 | Liesing | ![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
1938. kao 25. kotar, 1954. 23. kotar | 3.207 | 101.053 | 3.151 | 54.065 |
Beč | ![]() |
— | — | 41.487 | 1.867.582 | 4.502 | 955.839 |
Vidi još[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hieb, Bezirk Inačica izvorne stranice arhivirana 4. travnja 2018., ostarrichi.org, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Stadtgebiet nach Nutzungsklassen und Gemeindebezirken 2012, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Stanovništvo 1. siječnja 2017. po kotarima. Statistik Austria, pristupljeno 18. travnja 2018.
- ↑ Broj zaposlenih po kotarima, pristupljeno 18. travnja 2018.
|