Grenadini

Koordinate: 12°40′N 61°23′W / 12.667°N 61.383°W / 12.667; -61.383
Izvor: Wikipedija
Grenadini
Otočje
Položaj
Koordinate12°40′N 61°23′W / 12.667°N 61.383°W / 12.667; -61.383
SmještajMali Antili
Država
OtočjePrivjetrinski otoci
Fizikalne osobine
Površina86 km2
Broj otoka32
OtociCarriacou, Young Island, Bequia, Mustique, Canouan, Union, Mayreau, Petit St Vincent, i Otok palmi
Grenadini na zemljovidu Malih Antila
Grenadini
Grenadini
Grenadini na zemljovidu Malih Antila
Zemljovid

Grenadini su lanac malih otoka koji leže na granici između većih otoka Saint Vincent i Grenada u Malim Antilima. Devet ih je naseljeno i otvoreno za javnost (ili deset, ako se računa otok Young Island na pučini): Bequia, Mustique, Canouan, Union, Petit St Vincent, Otok palmi i Mayreau, svi u Saint Vincentu i Grenadinima, te Petite Martinique i Carriacou u Grenadi. Nekoliko dodatnih otoka u privatnom vlasništvu, kao što je Calivigny, također je naseljeno. Značajni nenaseljeni otoci Grenadina uključuju Petit Nevis, koji koriste kitolovci, i Petite Mustique, koji je bio središte poznate prijevare s nekretninama početkom 2000-ih.

Sjeverne dvije trećine lanca, uključujući oko 32 otoka i zaljeva, dio su države Sveti Vincent i Grenadini. Južna trećina lanca pripada državi Grenadi. Carriacou je najveći i najnaseljeniji Grenadin.

Geografske granice[uredi | uredi kôd]

Otoci su politički podijeljeni između otočnih država Svetog Vincenta i Grenadina i Grenade. Leže između otoka Sveti Vincent na sjeveru i Grenade na jugu. Ni Sveti Vincent ni Grenada nisu grenadinski otoci. Otoci sjeverno od kanala Martinique pripadaju Svetom Vincentu i Grenadinima, a otoci južno od kanala pripadaju Grenadi.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Povijest Grenadina[1] nije dobro proučena zbog njihove nevažnosti, nedostatka izvornih dokumenata i nedostatka ozbiljnih istraživanja. Otoci su bili rijetko naseljeni Karibima, koji su ih uglavnom koristili za ribolov i skupljanje hrane. Kada su Francuzi preuzeli Grenadu 1650., Grenadini su bili uključeni (Sveti Vincent na sjeveru ostao je karipska zemlja). Zbog njihove male veličine, opasnih grebena i nedostatka svježe vode, Francuzi su ih uglavnom koristili za ribolov, lov na kornjače i pravljenje vapna. Također su ih koristili krijumčari i pirati. Prva stalna naselja osnovana su oko 1740. Kada su Britanci preuzeli vlast 1762., postojao je priličan broj francuskih plantaža na Bequii i Carriacou. Godine 1791. otoci su podijeljeni između Grenade i Sv. Vincenta.

Veći otoci Grenadina[uredi | uredi kôd]

Zemljovid otočja

Sveti Vincent i Grenadini[uredi | uredi kôd]

Ukupna populacija grenadinskih otoka unutar Svetog Vincenta i Grenadina procjenjuje se na 10.234.[2] Sljedeći otoci čine župu Grenadini:

Otok Površina
[km2]
Broj st. Gl. grad
Sjeverni Grenadini
Bequia 18.3 5300 Port Elizabeth
Mustique 5.70 800 Lovell (privatni otok)
Južni Grenadini
Union 9 2700 Clifton
Canouan 7.60 1200 Port Charlestown
Mayreau 1.20 280 Old Wall
Nenaseljeni Grenadini
Otok palmi 0.55 Cactus Hill (privatni otok)
Petit Saint Vincent 0.46 Telescope Hill (privatni otok)
Tobago Cays 0.25 morski rezervat
Quatre 1.52
Baliceaux 1.20
Battowia 0.71
Petite Mustique 0.40
Petit Nevis 0.29
Petite Canouan 0.20
Savan 0.11

Grenada[uredi | uredi kôd]

Carriacou i Petite Martinique zavisni su od Grenade i imaju 10.900 stanovnika. Carriacou je najveći u lancu Grenadine. Ovi otoci sadrže:

Otok Površina
[km2]
Broj st. Gl. grad
Južni Grenadini
Carriacou 32.73 10.000 Hillsborough
Petite Martinique 2.37 900 Sjeverno selo
Nenaseljeni otoci
Ronde 8.1
Caille 1.62
Saline 0.11
Veliki otok 0.15
Otok Fregate 0.09

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Martin, John Angus, Island Caribs and French Settlers in Grenada ,2013, Chapter 11
  2. St Vincent and the Grenadines, Population and Housing Census Preliminary Report 2012. The Census Office, SVG Government. Pristupljeno 30. prosinca 2015.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Grenadini