Grenada

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Grenada. Za druga značenja, pogledajte Grenada (razdvojba).
Grenada
Grenada
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
The Land, the People, the Light
(engleski, "zemlja, ljudi, svjetlo")
Himna
Hail Grenada
Položaj Grenade
Glavni grad St. George's
Službeni jezik engleski
Državni vrh
 - Generalni guverner Cécile La Grenade
 - Predsjednik Vlade Keith Mitchell
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
7. veljače 1974.
Površina 217. po veličini
 - ukupno 344 km2
 - % vode 1,6 %
Stanovništvo 198. po veličini
 - ukupno (2002) 89.260
 - gustoća 139,5/km2
Valuta istočnokaripski dolar
(100 centa)
Pozivni broj 1-473
Vremenska zona UTC -4
Internetski nastavak .gd


Grenada je otočna država na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i južno od Svetog Vincenta i Grenadina.

Povijest[uredi VE | uredi]

Kristofor Kolumbo otok otkriva 1498. i daje mu ime Concepcíon. Prvi stanovnici na njemu bili su Arawaki, Indijanci koje su najkasnije do 1100. protjerali ratoborni Karibi koji ga drže u svojim rukama do 1651, (vidi). Te godine osvajaju ga Francuzi i to nakon krvavih borbi sa Karibima, čiji su se posljednji pripadnici, kako ne bi pali u francuske ruke, njih 40 (muškarci, žene i djeca) skočili u ponor sa litice prozvane "Le Morne de Sauteurs," ili "Leapers Hill." Godine 1609. otok su prvi pokušali kolonizirati londonski trgovci, ali nakon osam mjeseci Karibi uspješno protjeraše tih 208 došljaka pristiglih na tri velika broda. Drugi neuspješni pokušaj Francuza bio je 1638., a treći će pokušati 200 Francuza pod zapovjedništvom Du Parqueta 1650. godine. Oni su prijateljski dočekani, budući da je Karibima darovano nekoliko noževa i raznobojnih staklenih kuglica. Poglavici Kaierounnei Du Parquet je osobno uručio i dvije boce konjaka. Kolonija je osnovana na mjestu gdje je danas glavni grad. No, u veljači 1651., popivši sav konjak, Karibi opet postadoše neprijateljski raspoloženi. Kolonizatorima dolazi pojačanje od 300 ljudi, te uspijevaju istrijebiti domoroce. Francuzi otok prozvaše imenom La Grenade.

Godine 1657. Du Parquet prodaje otok grofu De Cerillacu. On ostavlja tamo guvernera, uslijed čije su se okrutnosti naseljenici pobunili i ubili ga. De Cerillac prodaje Grenadu francuskozapadnoindijskoj kompaniji, a nakon desetak godina zbog njenog bankrota pripast će Kraljevini Francuskoj. Godine 1700. popis stanovništva bilježi 258 bijelaca, 53 slobodna crnca i 525 robova. No, 1753. su zabilježena 1 263 bijelca, 173 slobodna crnca i 11 991 rob. Robovi su radili na plantažama uzgajajući šećernu trsku, kavu, kakao, banane, krumpir, jam, kasavu te ostalo voće i povrće.

Svoj današnji naziv 'Grenada' otok nosi od 1763. kada ga prepuštaju Velikoj Britaniji. Šesnaest godina kasnije Francuzi ga silom preuzimaju natrag, ali kratkotrajno. Francuski admiral D'Estaing, s flotom od 35 brodova i 10 000 vojnika, bio je privremeno osvojio otok. Ugovorom u Versaillesu (1783.) on ponovno postaje britanski. Već 1794. Francuzi i Englezi ponovno su zaratili. Dne 2. ožujka 1795. francuski stanovnici, pod vodstvom Juliena Fedona, podižu ustanak u kojem uspostavljaju nadzor nad cijelim ozemljem osim samoga glavnog grada. Međutim, godinu dana kasnije Britancima pristižu znatna pojačanja i otpor Francuza je definitivno skršen. Nutmeg (Myristica fragrans), orašast plod intenzivnog mirisa i malajskog podrijetla, dopremaju na otok 1843. godine. Pošto uspijevaju i cimet, đumbir, klinčac i sl., Grenadu počinju poznavati i pod nadimkom Otok mirodija.[1] Godine 1877. Grenada postaje kolonija. Kroz cijelo vrijeme povijesti od osvajanja otoka na njemu će rast populacija crnačkog stanovništva koje je dopremano kao roblje na plantaže šećera. Do svog osamostaljenja dolazi tek 1974. Grenada i danas pripada zajednici Commonwealtha.

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Raširena je proizvodnja začina: cimeta, klinčića, đumbira i muškatnog oraščića. U novije vrijeme zamah dobivaju turizam i trgovina.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Oko 80% stanovništva su potomci afričkih robova (Afrogrenađani ili Grenađani; 90,000, 2007) koje su doveli Europljani; Sentlusijci (2,400; 2007), Indopakistanci (3,900), Angloamerikanci (900), Englezi (2,500) i Francuzi (100). Gotovo cijelo stanovništvo govori engleskim jezikom. Najraširenija vjera je kršćanstvo: polovicu čine katolici, a od protestanata najbrojnici su anglikanci.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Brizan, George. Grenada—Island of Conflict, 1987.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zdravko Habl-Karibi: jedriličarski raj, Društvena organizacija za popularizaciju pomorstva "Prijatelji Jadrana", Zagreb 1988., str. 136.-143.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


P countries.png Nedovršeni članak Grenada koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.