Vidi kôd stranice Guvernerova palača u Rijeci

{{Infookvir zgrada
| ime               = Guvernerova palača 
| slika             = PPMHP 270508 ulaz.jpg 
| veličina_slike    = 300px
| opis_slike        = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = Trg [[Riccardo Zanella|Riccarda Zanelle]] 1, [[Rijeka]], [[Hrvatska]]
| koordinate        = {{Coord|45|19|47|N|14|26|33|E|display=inline,title}}
| cijena_izgradnje  = 
| arhitekt          = [[Alajos Hauszmann]]
| godine izgradnje  = [[1896.]]
| godina završetka  = [[1897.]] 
| renoviran         = 
| srušen            = 
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[historicizam]], [[neorenesansa]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| zaštita           = 
{{Zaštićeno kulturno dobro/Hrvatska/inline
| naziv          = 
| slika          = 
| veličina_slike = 
| opis_slike     = 
| reg. broj      = Z-99
| lokacija       = 
| autor          = 
| koordinate     = 
| datacija       = 
| pravni status  = Zaštićeno kulturno dobro
| vrsta          = Nepokretna pojedinačna
| klasifikacija  = Javne građevine
}}
}}
'''Guvernerova palača''' je bivša rezidencija guvernera, namjesnika [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Ugarske]] [[Kruna sv. Stjepana|krune sv. Stjepana]] u [[Rijeka|Rijeci]].<ref name="kulturnadobra">{{kulturnadobra|Z-99|naziv=Guvernerova palača}}</ref>

== Povijest ==
Guverneri Rijeke ranije su stolovali u staroj guvernerovoj palači izgrađenoj u 18. stoljeću, koja se nalazila na prostoru današnje [[Palača Adria u Rijeci|palače Adria]] između Rive i Jadranskog trga. Kratko vrijeme tu je funkciju imala i zgrada pošte na Korzu. Riječki su guverneri tradicionalno potjecali iz Mađarske, od uspostave Corpusa separatuma Hungaricuma [[1779.]] kada je dekretom [[Marija Terezija Austrijska|Marije Terezije]] nad Rijekom, umjesto [[Habsburg|habsburške]], uspostavljena [[Kraljevina Ugarska|mađarska]] uprava koja je s kraćim prekidima, za [[Napoleonski ratovi|Napoleonovih]] osvajanja i okupacije [[Josip Jelačić|Jelačićevih]] pandura, trajala sve do [[1918.]]<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|last=Palinić|first=Nana|last2=Kvaternik|first2=Jasna|date=2012|title=Kompleks Guvernerove palače u Rijeci - povijest, stanje i prijedlog revitalizacije aneksa|url=https://www.bib.irb.hr/599686|journal=Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci - zbornik radova|language=hr|volume=15|pages=277–302}}</ref>., 

Guverner, grof  Batthyány, povjerio je [[1892.]] – [[1893.]] godine projektiranje nove palače vodećem budimpeštanskom arhitektu i pedagogu [[Alajos Hauszmann|Alajosu Hauszmannu]]. Radove, koji su trajali do [[1897.]] godine, nadzirao je [[Ferenc Jablonszky]], suradnik Hauszmannova atelijera. Na jedinstvenoj lokaciji, autor je za stil odabrao visoku renesansu ''zbog plemenite jednostavnosti '', te tako ostvario najkvalitetniju upravnu građevinu toga doba u Rijeci<ref name=":0" />.. Postavljena na uzvisini, s pročeljem obloženim bijelim kamenom, okrenuta prema luci, Guvernerova palača ističe se u slici grada. U njenoj su unutrašnjosti na prvom katu prostrani atrij i reprezentativni saloni (Crveni i Zeleni salon), budoar te Mramorna dvorana, sve s izvornim pokućstvom, izvedenim po ukusu "fin de siecla". Zanimljivo je da su za unutrašnju opremu angažirani mahom domaći obrtnici.
 
Ta je palača sve do 3. svibnja [[1945.]] godine bila svjedokom sudbonosnih događanja u povijesti Rijeke. Godine [[1955.]] u palaču se sa [[Sušak|Sušaka]] premješta [[Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja|Pomorski i povijesni muzej Hrvatkog primorja]], iako Rijeka ne spada u [[Hrvatsko primorje]].<ref name=":0" />

[[File:PPMHP Rijeka 2 70208.jpg|mini|Atrij palače]]
[[Datoteka:Guvernerova palaca park 28108.jpg|mini|Detalj dvorišta]]

== Zaštita ==
Pod oznakom Z-99 zavedena je kao [[nepokretna kulturna baština|nepokretno kulturno dobro]] - pojedinačno, pravnog statusa [[zaštićeno kulturno dobro|zaštićena kulturnog dobra]], klasificirano kao "javna građevina".<ref name="kulturnadobra"/>

== Izvori ==
{{izvori}}
* [https://web.archive.org/web/20131002085744/http://www.rijeka.hr/Default.aspx?sec=781 Službene stranice Grada Rijeke]

== Literatura ==
* Marica Balabanić Fačini: ''Svjedočanstva jednog zdanja: prigodom 100. obljetnice izgradnje palače Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja'', Rijeka, 1996. ({{ISBN|953-96915-1-6}})
* Daina Glavočić: "Poslovne palače", u: ''Arhitektura historicizma u Rijeci: 1845. – 1900. Arhitektura i urbanizam = Architecture of Historicism in Rijeka: 1845. – 1900. Architecture and town planning'', Moderna galerija Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 2002. ({{ISBN|953-6501-17-1}})
* Radmila Matejčić: ''Kako čitati grad: Rijeka jučer, danas'', Rijeka, 2007. ({{ISBN|978-953-219-348-0}})

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Governor's Palace in Rijeka}}

[[Kategorija:Arhitektura historicizma u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Palače u Rijeci]]
[[Kategorija:Zaštićene javne građevine u Primorsko-goranskoj županiji]]