Halifaška eksplozija

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Snimak eksplozije

Halifaška eksplozija naziv je pomorske nesreće koja se u jutro 6. prosinca 1917. dogodila u glavnom gradu kanadske pokrajine Nove Škotske, Halifaxu te predstavlja najjaču ljudskim utjecajem uzrokovanu eksploziju prije pada atomske bombe.[1] Zanimljivost je što je dotad najjača zabilježena eksplozija izazvana krajem Prvog svjetskog rata dok je atomska bomba prvi put upotrijebljena krajem Drugog svjetskog rata - tako su se jedne od najrazornijih eksplozija u ljudskoj povijesti dogodile krajem dva najrazornija i najkrvavija oružana sukoba u 20. stoljeću.

Norveški brod SS Imo morao je u halifaškoj luci pričekati zakašnjelu isporuku ugljena. Francuski brod Mont-Blanc prevozio je eksploziv na istoj trasi na kojoj se nalazio norveški brod te je došlo do sudara iako su ga oba broda pokušala izbjeći. Sudar je uzrokovao eksploziju jačine 2,9 kilotona TNT-a tj. 12 000 gigadžula, a oblak prašine pružao se 3600 metara uvis.[2] Paradoks je i u tome što su se brodovi sudarili pri brzini od jednog čvora (oko 2 km/h) te je Mont-Blanc eksplodirao 20 minuta kasnije, oko 9 sati i 5 minuta prijepodne.

Eksplozija je uzrokovala tsunami koji je razorio okolnu obalu raznosivši ostatke Ima i Mont-Blanca kilometrima u daljinu te potpuno uništivši naselje Macmac Indijanaca na istočnoj halifaškoj obali, a valovi su dosezali visinu od 18 metara.[3] Prema izjavama preživjelih, nije bilo kuće u Halifaxu bez razbijenih prozora. Svaka zgrada u krugu 2,6 kilometara (njih oko 12000) bila je ili uništena ili teško oštećena.[4]

Još istoga dana vojna bolnica »Camp Hill« primila je 1400 ranjenika.[5] Vatrogasci su pristizali iz mjesta udaljenih i 260 kilometara kako bi pomogli u gašenju požara i pronalaženju nestalih pod ruševinama grada. Snažni eksplozivni val širio se brzinom od 1000 m/s temperature 5000 °C.[6] Eksplozija se osjetila i u 207 kilometara udaljenom Cape Bretona te na 180 kilometara udaljenom Otoku Princa Edvarda.[7] Područje u krugu 160 hektara od mjesta eksplozije potpuno je bilo uništeno u eksploziji.[8]

U eksploziji i tsunamiju poginulo je 1600 ljudi te 9000 ozljeđeno, od čega je 300 ljudi kasnije podleglo ozljedama i preminulo.[9] Ukupan broj žrtava iznosi 1950 te ju je potvrdila statiatička ustanova Nove Škotske 2002. godine. Oko 6000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, a njih još 25000 bilo je smješteno u skloništima. Tada procijenjena šteta od 35 milijuna kanadskih dolara u današnjoj protuvrijednosti iznosi 570 milijuna CAD-a.

Izvori[uredi VE | uredi]

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1.  Time: Disasters that Shook the World. Time Home Entertainment: 2012., str. 56. ISBN 1-60320-247-1.
  2. Ruffman i Colin 1994., str. 323
  3. Krehl 2007., str 459
  4. Mac Donald 2005., str. 66
  5. Kitz i Payzant 2006., str. 73
  6. Ruffman i Howell 1994., str. 277
  7. Mac Donald 2005, str. 63
  8. Kitz 1989., str. 25
  9. Lilley, Steve (siječanj 2013.). "Kiloton killer". System Failure Case Study. NASA. 7 (1).

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Kitz, Janet; Payzant, Joan (2006.). December 1917: Revisiting the Halifax Explosion. Nimbus Publishing. ISBN 978-1-55109-566-0.
  • Krehl, Peter (2007.). History of shock waves, explosions and impact a chronological and biographical reference. Springer. ISBN 978-3-540-30421-0.
  • Mac Donald, Laura (2005.). Curse of the Narrows: The Halifax Explosion of 1917. HarperCollins. ISBN 978-0-00-200787-0.
  • Ruffman, Alan; Howell, Colin D. (1994.). Ground Zero: A Reassessment of the 1917 Explosion in Halifax Harbour. Nimbus Publishing. ISBN 978-1-55109-095-5.