Harper Lee

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Harper Lee i George W. Bush 2007.

Nelle Harper Lee, (Monroeville, Alabama, 28. travnja 1926. — Monroeville, 19. veljače 2016.),[1][2][3] američka spisateljica. Autorica glasovitog romana Ubiti pticu rugalicu (1960.), koji se smatra modernim klasikom [4] i bitnim utjecajem na pokret za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih.

Život i djelo[uredi VE | uredi]

Rođena 1926., Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu Monroevilleu, gdje se sprijateljila s budućim slavnim piscem Trumanom Capoteom. Pohađala je sveučilište Huntingdon u Montgomeryu (1944.–1945.), te potom studirala pravo na Sveučilištu Alabama (1945.–1949.). Tijekom studija piše za časopise Huntress i Rammer Jammer koji izlaze na kampusu. Na oba sveučilišta piše kratke priče i druga djela o rasnoj nepravdi, temi koja se tada rijetko spominjala na kampusu.[5]

U New York seli 1950. i radi kao trgovkinja za rezervacije britanske zračne kompanije. Tu počinje pisati kolekciju eseja i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Godine 1957. pokazuje svoja djela književnom agentu kojeg joj je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući J. B. Lippincott joj savjetuje da da otkaz u zračnoj kompaniji i da se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch,[6] mogla je neometano pisati godinu dana.[7]

Na romanu Ubiti pticu rugalicu, pisanom u stilu tzv. južnjačke gotike, je radila dvije i pol godine te je objavljen 1960. Za nj je 1961. nagrađena Pulitzerovom nagradom za književno djelo, a izglasan je i za najbolji roman stoljeća u Library Journal.[8] Radnja se događa u fiktivnom gradiću Maycomb u Alabami u vrijeme rasnih netrpeljivosti 1930-ih, nekoliko godina nakon Velike ekonomske krize. Priča je ispričana iz vizure djevojčice čiji samohrani otac, pravični odvjetnik Atticus Finch, zastupa crnca Toma Robinsona što je nepravedno optužen za silovanje bjelkinje.[9] Istoimeni film redatelja Roberta Mulligana je po knjizi snimljen 1962. i također polučio uspjeh. Lee se 1964. povukla od medijske i javne pažnje koja ju je okruživala zbog romana.

Knjiga je imala velik utjecaj na društvo. Smatra se da je pomogla uspjehu pokreta za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Različiti autori ističu da je pomogla američkom Jugu da se suoči s rasnim tenzijama i predrasudama, i dala "Južnjacima način da razumiju rasizam s kojim su odgojeni, te da nađu novi način". Neki uspoređuju njen utjecaj s utjecajem romana Čiča Tomina koliba uoči Američkog građanskog rata i ukidanja ropstva. Američki predsjednik George W. Bush ju je 2007. odlikovao Ordenom slobode, rekavši uz ostalo: "Ubiti pticu rugalicu je utjecao na karakter naše zemlje prema boljem".[10]

Lee je 14. srpnja 2015. objavila drugi roman "Idi, postavi stražara" (Go Set a Watchman), 55 godina poslije svog prvijenca.[11]. Premda najavljivan kao nastavak prvog romana, zapravo se radi o ranijoj verziji. Autorica je i nekoliko eseja, među kojima se ističe onaj o povijesti Alabame (Romance and High Adventure, 1983).[12]

Izvori[uredi VE | uredi]