Herson
| Herson Херсон | |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 46°39′N 32°35′E / 46.650°N 32.583°E | |||
| Država |  Ukrajina
| ||
| Ukrajina Hersonska Oblast Grad Herson |
|||
| Osnivanje | 18. lipnja 1778. | ||
| Osnivač | Grigorij Aleksandrovič Potemkin | ||
| Vlast | |||
| - Gradonačelnik | Volodimir Saldo | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 135.7 km | ||
| Stanovništvo (2007.) | |||
| - Grad | 358 000 | ||
| Poštanski broj | 73000 | ||
| Pozivni broj | +380 552 | ||
| Službena stranica www.city.kherson.ua | |||
| Zemljovid | |||
 Položaj Hersona na karti Ukrajine | |||
Herson[1][2](Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini. Glavni je grad i upravno sjedište Hersonske oblasti, s 335 000 stanovnika (popis iz 2008.). Herson je važna luka na Crnom moru, na početku estuarija rijeke Dnipra, u gradu se nalazi značajno brodogradilište.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Do 1774., čitav teritorij Hersonske oblasti pripadao je Krimskom Kanatu. Herson je osnovao 1778. knez Grigorij Aleksandrovič Potemkin, po naredbi ruske carice Katarine II. Nukleus grada je izgrađen na mjestu manje utvrde zvane Aleksandar-Šants. Ime grada Herson potiče od grčke riječi za poluotok Krim (Hersonesos), na kojem je postojala grčka kolonija prije 2 500 god.
Nakon žestoke bitke za grad tijekom invazije na Ukrajinu pao je u ožujku 2022. pod kontrolu Ruske Federacije.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Po ukrajinskom popisu stanovništva iz 2001. u Hersonu su živjele sljedeće etničke skupine:
Rast stanovništva[uredi | uredi kôd]
| Godina | Stanovništvo |
|---|---|
| 1790. | 24.000 |
| 1926. | 58.000 |
| 1939. | 97.000 |
| 1959. | 158.000 |
| 1981. | 361.000 |
| 2004. | 354.000 |
| 2007. | 329.000 |
Značajne građevine[uredi | uredi kôd]
- Arsenal 1784. g.
- Katedrala (Sobor) Spaski (1781. g. )
- Adžigoljski svjetionik, projekt Vladimira Šukova 1911. g.
Poznate osobe iz Hersona[uredi | uredi kôd]
- Serhij Bondarčuk, sovjetski i ukrajinski filmski redatelj, scenarist i glumac.
- Jevhen Kučerevski, ukrajinski nogometni trener ( vodio klub FK Dnjipro Dnjipropetrovsk umro 2006.)
- Larisa Latinjina, sovjetska gimnastičarka, prva žena osvajačica devet Olimpijskih medalja.
- Moše Šaret, drugi premijer države Izrael (1953. – 1955.)
- Sergej Stanišev, premijer Bugarske
- Mircea Ionescu-Quintus, rumunjski liberalni političar i ministar pravosuđa (1991./92.)
- Lav Trocki, revolucionar i marksistički teoretičar.
- Jefim (Jef) Golyscheff (1897. – 1970.) slikar i skladatelj povezan s berlinskomDadom.
- Aleksandar Vasiljevič Suvorov, vojskovođa
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=14589
- ↑ Školski atlas, Alpha, Zagreb, 2007, ISBN 978-953-168-254-1 stranica 125
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
- Službene stranice grada Hersona Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. ožujka 2009. (Wayback Machine)
- Hersonovi rodoljubi
