Hijazma

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Hijazma je mjesto gdje su se u mejozi ispreplele kromatide homolognih kromosoma.[1] Na hijazmama se može dogoditi prekopčavanje tih dijelova nesestrinskih kromatida odnosno može se dogoditi crossing over[1], izmjena dijelova kromatida, [2] tako što na hijazmama dolazi do pucanja i izmjene materijala.[3]

Sestrinske kromatide, kao i nesestrinske kromatide mogu tvoriti hijazme, strukturu zvanu hi-struktura. Budući da im je genski materijal istovjetan, ne prouzrokuje nikakvu izmjenu koja rezultira stanicama kćerima. Hijazme su vidljive u dionici diplotena u profazi I mejoze. Smatra se da se stvarni crossing-over genskog materijala odvija tijekom prijašnje dionice, pahitena.

Fenomen genskih hijazma (hijazmatipija) otkrio je i opisao 1909. godine isusovački profesor na Katoličkom sveučilištu u belgijskom gradu Leuvenu Frans Alfons Janssens. [4][5] "Bivalentno" se odnosi na dva homologna kromosoma (četiri kromatide); "hijazma" se odnosi na stvarni prekid fosfodiesterske veze tijekom crossing overa.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 56.
  2. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 74.
  3. Ilić, Sanda. Zadražil, Lela. Kostanić, Ljubica. Školski leksikon biologije s pitanjima za maturu i prijemne (ur. Hrvoje Zrnčić), Hinus, Zagreb, ISBN 978-953-6904-26-6, str. 115.
  4. Elof Axel Carlson, Mendel's Legacy: The Origin of Classical Genetics, CSHL Press, 2004, ISBN 0-87969-675-3, p.xvii
  5. In pursuit of the gene: from Darwin to DNA By James Schwartz Harvard University Press (2008), str. 182. ISBN 0-674-02670-5 Preuzeto 19. ožujka 2010.