Vidi kôd stranice Hipatija

{{Dodaj infookvir|Znanstvenik}}
[[Slika:Hypatia portrait.png|250px|desno|mini|Hipatija (o.370.-o.415.)]]
'''Hipatija''' ([[grčki jezik|grč.]] ''Ὑπατία'', ''Hypatía'') ([[Aleksandrija]], o. [[370.]] – Aleksandrija, o. [[415.]]), [[Grci|grčka]] [[novoplatonizam|neoplatoničarska]] filozofkinja i [[matematičarka]]. Predavala je [[filozofija|filozofiju]], [[matematika|matematiku]], [[geometrija|geometriju]] i [[astronomija|astronomiju]].<ref>Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, str. 234.</ref>

U suvremenoj popularnoj kulturi popularizirana je filmom Agora režisera [[Alejandro Amenábar|Alejandra Amenábara]] iz 2009. godine.

== Životopis ==

Kći je matematičara Teona iz Aleksandrije. Bila je pristaša [[Platon]]ove filozofije, a oko [[400.]] godine postala je voditeljica filozofske škole u Aleksandriji. Oko nje okupljali su se nekršćanski filozofi u Aleksandriji,<ref>Opća i nacionalna encklopedija u 20 svezaka, str. 252.</ref> privučeni njenom inteligencijom, elokvencijom, skromnošću i ljepotom.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/279463/Hypatia Hypatia - Britannica Online]</ref>

Djela su joj izgubljena, a vijesti o njoj sačuvane su kod njezinih učenika Sinezija i [[Damaskije|Damaskiosa]].

Najpouzdaniji izvještaj o njenoj smrti nalazimo kod njenog suvremenika [[Sokrat Skolastik|Sokrata Skolastika]], crkvenog povjesničara koji je djelovao u Konstantinopolu: on opisuje da se među kršćanima u Aleksandriji raširilo mišljenje da je Hipatija kriva za tešku zavadu između [[Ćiril Aleksandrijski|aleksandrijskog biskupa Ćirila]] i rimskog prefekta Oresta: ljutita rulja ju je izvukla iz kočije, odvukla u crkvu zvanu Caesareum, gdje su je svukli dogola i ubili je opekama; potom su njeno tijelo raskomadali, a dijelove spalili na drugom mjestu. Skolastik u svojem crkvenopovijesnom tekstu oštro osuđuje takvo brutalno političko nasilje.<ref>[http://legacy.fordham.edu/halsall/source/hypatia.asp Medieval Sourcebook: Socrates Scholasticus: The Murder of Hypatia (late 4th Cent.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160313034340/http://legacy.fordham.edu/halsall/source/hypatia.asp |date=13. ožujka 2016. }} from Ecclesiastical History,Bk VI: Chap. 15, kod Fordham University</ref>

Koptski biskup Ivan, koji je upravljao kršćanskim samostanima u Gornjem Egiptu na kraju VII. stoljeća, u svojim Kronikama o predaji piše da se Hipatija koristila [[astrolab]]om,<ref>[http://www.cosmopolis.com/alexandria/hypatia-bio-john.html "The Life of Hypatia", John, Bishop of Nikiu, iz njegove Kronike 84.87-103] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060719171701/http://www.cosmopolis.com/alexandria/hypatia-bio-john.html |date=19. srpnja 2006. }} kod "Cosmopolis", pristupljeno 27. ožujka 2016.</ref> zbog čega su je poslije neki spominjali kao izumiteljicu te sprave, makar je ona konstruirana barem stoljeće prije Hipatije (te je sačuvan spis Hipatijinog oca Teona, koji objašnjava rad astrolaba).

Među njenim učenicima je kršćanski neoplatonski filozof Sinezije, biskup Cirene (c.370.-c.413.).<ref>[http://www.livius.org/articles/person/synesius-of-cyrene/ "Synesius of Cyrene", Livius.org], pristupljeno 27. ožujka 2016.</ref>

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==

* ''Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, Tisak Zrinski, Čakovec, 2009.'' {{ISBN|978-953-14-0502-7}}
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. VIII., Pro Leksis, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-08-2}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Hypatia}}
{{Wikisource|Letter to Hypatia|Pismo Hipatiji}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/279463/Hypatia Hypatia - Britannica Online]
* [http://www.moj-film.hr/film/info/agora/ Agora], film [[Alejandro Amenábar|Alejandra Amenábara]] iz 2009. god. u kojoj je Hipatija središnji lik

{{mrva-biog-znan}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Novoplatonizam]]
[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Aleksandrija]]