Hipatija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ovaj okvir treba zamijeniti infookvirom
"Znanstvenik".
(Primjeri uporabe predloška)
Hipatija (o.370.-o.415.)

Hipatija (grč. Ὑπατία, Hypatía) (Aleksandrija, o. 370. - Aleksandrija, o. 415.), grčka neoplatoničarska filozofkinja i matematičarka. Predavala je filozofiju, matematiku, geometriju i astronomiju.[1]

U suvremenoj popularnoj kulturi popularizirana je filmom Agora režisera Alejandra Amenábara iz 2009. godine.

Životopis[uredi VE | uredi]

Kći je matematičara Teona iz Aleksandrije. Bila je pristaša Platonove filozofije, a oko 400. godine postala je voditeljica filozofske škole u Aleksandriji. Oko nje okupljali su se nekršćanski filozofi u Aleksandriji[2], privučeni njenom inteligencijom, elokvencijom, skromnošću i ljepotom.[3]

Djela su joj izgubljena, a vijesti o njoj sačuvane su kod njezinih učenika Sinezija i Damaskiosa.

Najpouzdaniji izvještaj o njenoj smrti nalazimo kod njenog suvremenika Sokrata Skolastika, crkvenog povjesničara koji je djelovao u Konstantinopolu: on opisuje da se među kršćanima u Aleksandriji raširilo mišljenje da je Hipatija kriva za tešku zavadu između aleksandrijskog biskupa Ćirila i rimskog prefekta Oresta: ljutita rulja ju je izvukla iz kočije, odvukla u crkvu zvanu Caesareum, gdje su je svukli dogola i ubili je opekama; potom su njeno tijelo raskomadali, a dijelove spalili na drugom mjestu. Skolastik u svojem crkvenopovijesnom tekstu oštro osuđuje takvo brutalno političko nasilje.[4]

Koptski biskup Ivan, koji je upravljao kršćanskim samostanima u Gornjem Egiptu na kraju VII. stoljeća, piše u svojim Kronikama o predaji, da se Hipatija koristila astrolabom[5] - zbog čega su je poslije neki spominjali kao izumiteljicu te sprave, makar je ona konstruirana barem stoljeće prije Hipatije (te je sačuvan spis Hipatijinog oca Teona, koji objašnjava rad astrolaba).

Među njenim učenicima je kršćanski neoplatonski filozof Sinezije, biskup Cirene (c.370.-c.413.).[6]


Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. Black, Jonathan, Tajna povijest svijeta, str. 234.
  2. Opća i nacionalna encklopedija u 20 svezaka, str. 252.
  3. Hypatia - Britannica Online
  4. Medieval Sourcebook: Socrates Scholasticus: The Murder of Hypatia (late 4th Cent.) from Ecclesiastical History,Bk VI: Chap. 15, kod Fordham University
  5. "The Life of Hypatia", John, Bishop of Nikiu, iz njegove Kronike 84.87-103 kod "Cosmopolis", pristupljeno 27. ožujka 2016.
  6. "Synesius of Cyrene", Livius.org, pristupljeno 27. ožujka 2016.

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Hipatija
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Pismo Hipatiji


Science-symbol-2.svgP vip.svg Nedovršeni članak Hipatija koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.